"Pod utjecajem ubrzavanja rasta globalnog gospodarstva, jačanja oporavka u eurozoni te intenziviranja domaćih investicija, očekuje se postupno jačanje aktivnosti u 2014. koje, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje. Ona će i dalje biti slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti čija će stopa ostati iznad 20 posto", navodi se u najnovijoj prognozi Ekonomskog instituta.
Procijenjuju da bi se inflacija trebala nastaviti snižavati na oko 2 posto u 2014.
Očekuje se pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja od oko 0,5 posto BDP-a i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta prihoda od turizma.
Loša ekonomska politika
"Ovakve su prognoze pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i ocjene potencijala rasta hrvatskog gospodarstva. Procjenjuje se da je za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji ključan izazov nedostatak održivih izvora rasta.
Ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja", poručuju s Ekonomskog instituta.
Ocjenjuju da je padu BDP-a najviše pridonjelo smanjivanje investicija i slaba osobna potrošnja, a djelomično ga je ublažio pozitivan učinak neto-izvoza.
Zaustavljen pad industrije i građevinskog sektora
Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb ocjenjuju da se negativna kretanja nastavljaju i ove godine, na što upućuje i većina raspoloživih mjesečnih podataka, ali prepoznaju i nekoliko ohrabrujućih signala. Dok desezonirani podaci o prometu u trgovini na malo i dalje ukazuju na znatan pad, podaci za industrijsku proizvodnju i građevinarstvo upućuju na zaustavljanje negativnog trenda.
Početkom godine snažno je povećan broj nezaposlenih, ali podaci za ožujak pokazuju smanjivanje koje je bilo izraženije nego prošle godine. Vlada je poduzela znatne napore u smjeru fiskalne konsolidacije i uspjela smanjiti deficit u 2012. godini, no procjenjuje se da ukupni rashodi opće države ipak nisu smanjeni dovoljno da bi se zadovoljilo fiskalno pravilo definirano Zakonom o fiskalnoj odgovornosti koje traži pad njihovog udjela u BDP-u za 1 postotni bod.
S obzirom na to da u gospodarstvu i dalje prevladavaju negativni trendovi, Ekonomski institut u najnovijem je broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly snizio prognoze rasta i za ovu godine očekuje pad od 0,5 posto BDP-a (prije tri mjeseca očekivao se pad od 0,2 posto), a za iduću godinu rast od 1,2 posto.
U ovoj se godini očekuje nastavak smanjenja domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko 2 posto, državna 1 posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina.
Nezaposlenost u 2014. iznad 20 posto
Iduća bi godina ipak trebala pružiti povoljnije međunarodne okolnosti budući da se očekuje ubrzavanje rasta globalnog gospodarstva te jačanje oporavka u eurozoni. Osim toga, očekuje se intenziviranje domaćih investicija potaknutih Vladinim aktivnostima, ali i članstvom u EU-u. Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje. Ona će i dalje ostati slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti koja će ostati na stopi iznad 20 posto u ovoj i idućoj godini.
Stabilan tečaj
Inflacija bi se trebala nastaviti snižavati na oko 2 posto u 2014., a tečaj bi trebao ostati stabilan.
"Ocjenjuje se da ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja. Takav bi paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska komisija i MMF, a mogao bi omogućiti i povoljnije financiranje", poručuju s Ekonomskog instituta.
