Vlada je s današnje sjednice kroz izmjene dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju - predložila konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.
"Prijedlog izmjena ne sadrži potrebna obrazloženja, nije provedena javna rasprava niti je uključena procjena učinka te neće uopće pomoći onima koji teško ili nikako ne mogu plaćati anuitete na kredite uz CHF, jer bi smanjenje anuiteta do kraja otplatnog razdoblja bilo vrlo malo, ako bi ga uopće bilo", navodi se u odgovoru HUB-a na upite medija o odluci Vlade i predloženim zakonima.
Krši se čitav niz ugovora, sporazuma, Ustav...
U HUB-u smatraju da se prijedlogom "krši i Ugovor o funkcioniranju Europske unije i to ne samo zato što nije provedena propisana konzultacija s Europskom središnjom bankom, već se jasno krši i bilateralne sporazume o zaštiti stranih ulaganja, potpisane između Hrvatske i zemalja u kojima su domicilne bankarske grupacije koje djeluju u Hrvatskoj".
Ponavljaju i kako iz stajališta Europske komisije (objavljenih u veljači), Svjetske banke (iz travnja) i MMF-a (iz svibnja), jasno proizlazi da "pravno održivo rješenje mora biti dobrovoljno ili barem dogovorno prihvaćeno od strane banaka, socijalno diferencirano prema jasnim kriterijima i s podjelom troška".
"Odredbe predložene od strane Vlade RH protivne su cijelom nizu ustavnopravnih odredbi i općim pravnim načelima", naglašavaju iz HUB-a.
Poručuju i kako je propisani rok od 45 dana za provedbu izmjena zakona neostvariv.
"Ishitrenu proceduru donošenja zakona nužno je zaustaviti i u najkraćem roku pokušati naći pravedno i pravno održivo rješenje", poručuju iz HUB-a, izražavajući nadu da će saborski zastupnici "prepoznati moguće dalekosežne i negativne posljedice prijedloga zakona vezane uz 'rješenje' problema građana zaduženih u švicarskim francima te da će glasati protiv njegove primjene".
Sad su za razgovore
"Sve dok je na snazi zamrznuti tečaj CHF-a za otplatu kredita, umjesto predloženih izmjena zakona, nužno je intenzivirati traženje rješenja na sporazumnoj osnovi, uvažavajući sve preporuke međunarodnih institucija. Banke su spremne podnijeti dio troška za trajno rješenje pitanja CHF, naravno uz jasna pravila i podjelu troška između više dionika. Svako drugo 'rješenje', ponavljamo, neprihvatljivo je, neopravdano i pravno neodrživo", ponavljaju iz udruge banaka.
Također, podsjećaju kako je poljska Vlada poslala prijedlog konverzije u parlament, ali je istovremeno zatražila mišljenje Europske središnje banke (ESB), a prijedlog je zasnovan na dogovoru s bankama te počiva na jasnim kriterijima primjene na dio dužnika i podjelu troška u jednakom omjeru.
Podsjećaju i kako mišljenje ESB-a, koje je objavljeno u kolovozu, propituje pravnu utemeljenost retroaktivnosti poljskog prijedloga zakona, analiziraju se socijalni kriteriji, učinak na bankovni sektor i financijsku stabilnost, apostrofiraju i mogući negativni učinci na poljsko gospodarstvo.
ESB zato, prenose iz HUB-a, sugerira da poljske vlasti provedu temeljitu analizu mogućih učinaka na gospodarstvo, zbog uvođenja mjera koje imaju povratno djelovanje, pa su tako zakonska rješenja o kojima se razgovara u Poljskoj do sada doživjela nekoliko izmjena.
"Ukupna šteta koja će biti prouzročena hrvatskom banakarskom sustavu, pod pretpostavkom da predloženi zakon bude usvojen, već je dobro poznata i prelazi milijardu eura. Vjerujemo da bi i hrvatska Vlada, kada bi provela podrobnu analizu i konzultacije s međunarodnim institucijama, uvidjela dugoročnu štetnost prijedloga koje je uputila u Sabor i to ne samo za banke, već za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske", zaključuju iz HUB-a.
