Vlada Jadranke Kosor uvela je krizni porez u kolovozu prošle godine, a cilj joj je bila stabilizacija javnih financija, te izbjegavanje smanjenja proračunskih plaća i mirovina. Niža stopa tog poreza ukinuta je u srpnju, a ukidanje više stope za građane s primanjima većim od 6.000 kuna u najavljeno je za 1. studenoga.
Krizni porez, koji je plaćalo oko 1,3 milijuna radnika i umirovljenika, Vlada je odlučila povući jer se suočila s kritikama da je produbila krizu te smanjila standard i potrošnju, piše Večernji list.
U Hrvatskoj prosječna plaća iznosi 5.323 kune i realno vrijedi oko 4 posto manje nego lani, upravo zato što je oko 3 posto prosječnih primanja završilo u državnoj blagajni. Krizni je porez donio proračunu oko 2 milijarde kuna. Prosječno plaćeni radnici ostali su bez 3.000 kuna, a liječnici ili sveučilišni profesori bez oko 7.000 kuna.
Ukidanje prve stope kriznog poreza u srpnju ove godine, prema riječima analitičarke PBZ-a Ane Lokin, nije donijelo veće pozitivne efekte na potrošnju. Tako ne vjeruje da će i potez u studenom puno pridonijeti trgovcima.
"Potrošnja će pred Božić biti bolja od prošle godine. To je jednokratni učinak. Uz poduzetnički pesimizam, visoku stopu nezaposlenosti i niže plaće, bez obzira na krizni porez, neće biti oporavka potrošnje. Jedna smo od rijetkih zemalja u regiji koja i ove godine ima negativnu stopu rasta, nezaposlenost se opet povećava. Očekuje se da će do proljeća i sezonskog zapošljavanja dostići brojku od 320 tisuća. Tržište rada neće se oporaviti do druge polovice 2011.", kazala je A. Lokin za Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201006300819006 arti-201003050183006 arti-201002160442006
