U dubinskoj analizi stanja u gospodarstvu i procjeni za iduću godinu, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i njegovi suradnici upozorili su na jednu od potencijalnih opasnosti koja vreba građane Hrvatske.

Riječ je o novoj pošasti uzimanja nenamjenskih bezgotovinskih kredita. Njihov plasman raste dvostruko brže od ostalih kredita, piše Dnevnik.hr uspoređujući ih sa zloglasnim kreditima u "švicarcima" koji su desetke tisuća obitelji doveli u dužničko ropstvo. Bezgotovinski nenamjenski krediti mogu se dobiti i na deset godina i iznos do 400.000 kuna, a bez jamstava. Povrh svega, iznenađuje lakoća s kojom se mogu dignuti.

Vujčić: Ako bude trebalo, reagirat ćemo

"Uvjeti dobivanja kredita su relativno laki i lako su dostupni. Možete ga preko mobitela dignuti, a to može stvoriti rizike. Nije to sistemski rizik, no posebno ćemo ih pratiti u 2019. godini i ako treba, reagirat ćemo", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Upozorava se i na to da će iduće godine doći kraj niskim kamatama, jer će SAD i Europska središnja banka mijenjati svoju politiku pa će i hrvatski građani osjetiti razliku na kamatama na svoje kredite.

"Prvo će utjecaj biti na libor znači euro, a onda tek na nacionalnu referentnu stopu", dodaje guverner Vujčić.

Pad kamata nakon ulaska u eurozonu

Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj će i dalje biti oko 4 posto, dok su u Uniji 1,78 posto, a Vujčić kaže da se nakon ulaska u eurozonu može očekivati njihov dodatni pad. To će biti za najmanje pet godina, a u međuvremenu će domaće gospodarstvo rasti na osobnoj potrošnji i turizmu. S druge strane, osjeti se manjak investicija.

"Investicijska klima za inozemne ulagače još uvijek je takva da ne vidimo značajni interes stranih ulagača, i to je ključno", kazao je guverner HNB-a za Novu TV.

No, zato će, zahvaljujući nižem PDV-u na veći dio prehrambenih proizvoda, pelene i lijekove, inflacija biti manja. Manja će biti i nezaposlenost - 7,7 posto po procjeni HNB-a, no poslodavci će i dalje teško pronalaziti radnike. Guverner HNB-a taj problem vidi kao dugoročni. "Već nedostaje jako puno radnika i ti će se problemi produbiti", kaže Vujčić.

Za utjehu, procjena je da će iduće godine oni koji su iselili iz Hrvatske u domovinu poslati više od 11 milijardi kuna.