Time je nastavljeno višegodišnje nominalno razduživanje stanovništva, no iz HNB-a napominju kako gotovinski nenamjenski krediti jedini bilježe rast i to godišnje od 3,6 posto, piše Al Jazeera Balkans. Nije to slučaj samo u Hravstkoj, već i u drugim zemljama regije - da vrijednost nenamjenskih kredita sve više raste, a građani se i dalje zadužuju dok im se primanja smanjuju.
"Ostane nam mizerija. To je puko preživljavanje"
"Podigao sam kredit na 31 godinu kako bih kupio kuću u kojoj bi živjela moja peteročlana obitelj. Kada smo kupili kuću, vidjeli smo da nemamo više novca da je adaptiramo i uselimo se, pa smo onda digli još jedan kredit. Cijela plaća moje supruge sada ide na pokrivanje kredita", kazao je za Al Jazeeru 36-godišnjak iz Vukovara.
Jedina sreća u svemu je, kaže, što nosu uzeli kredit u švicarskim francima. Sve ostalo je turobno. Od njegove plaće plaćaju račune, a od ženine redovno podmiruju mjesečne rate kredita. Za to vrijeme, kuća im je pod hipotekom.
"Ono što nam ostane je mizerija. To nije život, to je puko preživljavanje. Ja imam prosječnu plaću od 4.000 kuna, a supruga je na minimalcu od 2.800 kuna. Njena plaća ide na pokrivanje dva kredita i ono što imamo na nekim karticama. Dok s mojom plaćom izmirimo režije i ono što je potrebno za troje djece, koji su školarci i svašta im treba, ostajemo čisto na kruhu i mlijeku. Sreća pa imamo moju mamu i oca od supruge, koji nam nešto pomognu novčano ili prehrambeno", kazao je taj Vukovarac.
Nove kredite uzimaju da pokriju stare i tako u krug
Podaci iz čitave regije govore kako građani više od stambenih uzimaju nenamjenske potrošačke kredite koji im služe za "pokrivanje" starih kredita, ali i za renoviranje stanova ili kuća, kupovinu automobila ili pak onog krajnjeg - plaćanja liječenja.
Dok u Hrvatskoj ukupni krediti građana iznose 15,7 milijardi eura, u Srbiji, za usporedbu, koncem prošle godine svaki je građanin bankama i leasing-kompanijama u prosjeku bio dužan 986 eura, a u Bosni i Hercegovini ukupni su krediti građana koncem prošle godine dosegli četiri milijarde eura, od čega tri milijarde čine nenamjenski krediti.
"Prvo sam digao kredit od 2.500 eura, pa onda od 5.000 eura, da 'pokrijem' taj, pa 7.500 eura, kako bih 'pokrio' ovaj prethodni - stigao sam tako na ratu od 175 eura mjesečno. Napredovao sam na poslu i odlučio opet podići kredit da kupim auto, što znači i plaćanje kasko osiguranja. Kada se sve to zbrojilo, mjesečno sam morao davati 400 eura na rate kredita, a onda sam nekoliko mjeseci poslije ostao bez posla", kazao je za Al Jazeeru jedan Sarajlija.
On je, pak, imao sreću što je ubrzo ponovno našao posao i nastavio otplaćivati nagomilani kredit.
Građani žive da bi otplaćivali kredite
"Građani u regiji krenuli su putem u kojem se danas nalazi prosječni Amerikanac, koji ima istu plaću kao i prije deset godina, s tim da je tada imao jedan kredit, a sada ih ima tri", kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović dodajući da su posvuda troškovi donekle ostali isti, ali su se primanja smanjila.
U situaciji kada građani moraju naći rješenje kako da podmire dospjele obaveze najčešće se, kaže Pavlović, odgađa plaćanje dijela režija, s tim da se na koncu i to mora platiti. U situaciji povećanog zaduživanja i smanjenih primanja građani žive samo kako bi otplatili ratu kredita.
