Utvrđeno je da četiri najstarije nuklearke imaju nisku razinu zaštite od terorističkog napada avionima (Biblis A i B, Brunsbüttel i Philippsburg). Utvrđeno je da su nuklearke Unterweser, Isar I i Neckarwestheim I otporne na prvu razinu udara, odnosno na lakše avione, primjerice tipa 'Phantom', a svih ostalih deset nuklearnih elektrana u stanju je izdržati direktan udar prosječnog 'Starfightera'. Direktan udar, primjerice, Boeingom 747 ne bi izdržala nijedna.
Svaka nuklearka testirana je i na otpornost na prirodne katastrofe (potresi, poplave i sl.), i to prema okolnostima koje su zabilježene u posljednjih 10.000 godina. Otpornost svake pojedine nuklearne elektrane ocijenjena je ljestvicom od tri stupnja, pri čemu samo najbolja ocjena predstavlja zadovoljavajuću sigurnosnu razinu. Utvrđeno je, međutim, da nijedna od 17 nuklearki nema čak ni najbolje dvije ocjene otpornosti na prirodne katastrofe.
Oporbene stranke SPD i Zeleni posebno su ogorčeni time što je ispitivanje trajalo samo tri mjeseca. Oni naime smatraju da je za potpuni pregled stanja u nuklearkama neophodno da ispitivanje traje najmanje jednu godinu te da bi u tom slučaju rezultati bili još gori. Unatoč svemu, nakon predstavljanja rezultata njemački ministar za okoliš Norbert Röttgen (CDU) nije donio nikakav zaključak o sudbini nuklearne energije u Njemačkoj, posebno ne najstarijih nuklearki.
Oporba, ali i ekološke organizacije poput Greenpeacea ili Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland, zahtijevaju da se što prije počne s isključivanjem svih nuklearnih elektrana u zemlji. Stranačko vodstvo Zelenih, koji po posljednjim anketama uživaju podršku 25 posto birača, procjenjuju da je to izvedivo zaključno sa 2017. godinom.
Politika, a ne struka, u svakom je slučaju bila odlučujuća za sve što se posljednjih mjeseci događalo oko nuklearne energije u Njemačkoj. Crno-žuta vlada Angele Merkel (CDU, CSU, FDP) prvo je odlučila produljiti rok upotrebe nuklearki za prosječno 12 godina, unatoč tome što je prethodna crveno-zelena vlada rok ograničila na 32 godine. Došlo je do političkih i ustavnih prijepora, potrebni zakoni su usvojeni, za što se optuživalo utjecaj nuklearnog lobija na visoku politiku, a onda je došlo do katastrofe u japanskoj Fukushimi.
Vlada je naglo odlučila da se neke nuklearke imaju odmah isključiti, spominjali su se i drugi koraci 'denuklearizacije' Njemačke, no nakon kolebljivosti vlade Merkel nakon posljednjeg ispitivanja, u nastavak isključivanja nuklearka sve više se sumnja. Istodobno, popularnost konzervativno liberalne koalicije sve brže se urušava.
Vezani članak:
arti-201105060044006
