Niži nameti na plaće stvorili bi 70.000 radnih mjesta

Ministar Mrsić planira cijenu rada smanjiti za deset posto, što bi u praksi značilo manju bruto plaću te rasterećenje za poslodavce.

17.1.2012.
10:46
VOYO logo

"Neće biti ukidanja drugog mirovinskog stupa! Naprotiv, namjeravamo ga ojačati jer on može biti veliki zamašnjak oporavka i razvoja hrvatskog gospodarstva", poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Kako namjerava ojačati taj drugi stup, još ne otkriva, no jasno je da se to može učiniti samo na jedan način: povećanjem izdvajanja za drugi stup i u skladu s tim, smanjena izdvajanja za prvi stup. Sada 15 posto bruto plaće odlazi u državni mirovinski fond, a pet posto u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veće izdvajanje za drugi mirovinski stup najavljuje se već godinama, no niti jedna vlada do sada nije uspjela pronaći čarobnu formulu kako to učiniti a da se ne ugrozi isplata mirovina iz prvog stupa, za što državi godišnje nedostaje ogroman novac.

Smanjenje cijene rada za deset posto

Umjesto rješenja za funkcioniranje demografskim trendovima sve uzdrmanijeg mirovinskog sustava, Mrsić najavljuje izmjene u sustavu plaća. Za Jutarnji list je izjavio da namjerava smanjiti namete na plaću, no, nije otkrio točno koje jer to tek treba dogovoriti s Ministarstvom financija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, poručuje Mrsić, računice u njegovu ministarstvu pokazuju da bi smanjenje cijene rada za deset posto, naravno uz istu proizvodnju i cijene proizvoda, povećalo zaposlenost za pet posto. Misli li pri tome na smanjenje samo doprinosa, koji sada "pojedu" nešto više od 37 posto bruto plaće (20 posto mirovinsko, 15 posto zdravstveno te 2,20 posto doprinosi za slučaj ozljede i za zapošljavanje) ili na porez, ili pak na nekakvu kombinaciju tih dvaju davanja, ministar također ne otkriva.

U brojkama povećanje zaposlenosti od pet posto značilo bi još gotovo 70 tisuća radnih mjesta, s obzirom na to da je u Hrvatskoj prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, radilo nešto manje od 1,4 milijuna ljudi.

Smanjenje cijene rada za deset posto u praksi bi značilo i manju bruto plaću, a prosječna je prema DZS-u listopadu prošle godine iznosila 7.744 kune. To bi značilo da bi poslodavac na radnikovu plaću imao 774 kune manje davanja, no nije jasno što bi to značilo za neto iznos, s obzirom na to da su u Kukuriku koaliciji tijekom kampanje govorili da se plaće neće dirati. Isto su u više navrata ponovili nakon što su preuzeli vlast.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo