Prijedlog profesora sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinčevića, temeljen na austrijskom primjeru, da se uvede poseban porez na aktivu banaka, banke su dočekale "na nož" navodeći kako će to za sobom povući niz negativnih mjera za građane.

Rezultat provođenja takve ideje u Hrvatskoj bio bi, smatra glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević, dodatno povećanje fiskalnog opterećenja privatnog sektora, što bi smanjilo konkurentnost privatnog sektora i otežalo proces izlaska iz recesije. Prema njegovim riječima, zaustavio bi se i proces snižavanja kamatnih stopa na kredite.

Osvrćući se na primjer Austrije, kaže kako je ona povukla taj potez jer je država ondje spašavala banke, te da su na tu ideju došle države koje su imale istu situaciju. Dodaje kako je sa stajališta države koja je usmjerila značajna sredstva u održanje poslovanja posrnulih banaka postavlja logičan zahtjev za oduzimanje dijela dobiti banaka nakon oporavka koji bi se koristio za formiranje stabilizacijskog fonda iz kojega bi se financirale intervencije u budućim krizama financijskog tržišta.

S tim se slažu i u Hrvatskoj udruzi banaka, no dodaju kako u Hrvatskoj, zahvaljujući nizu razloga, nije niti došlo do financijske krize.

"U drugim zemljama države su pomagale banke, a kod nas su upravo banke unošenjem svježeg kapitala na vrhuncu krize pomogle normalno funkcioniranje države", pojasnili su iz HUB- a za Slobodnu Dalmaciju.

arti-201003150066006 arti-201003120143006 arti-201003010079006