Traže novi ustupak koji iziskuje izmjenu još jednog zakona – o minimalnoj plaći. Kako piše Novi list, HUP smatra da bi iznos minimalne plaće trebao, sukladno padu BDP-a, biti umanjen na 2.644 kune.
Državni zavod za statistiku je, naime, novu minimalnu plaću već objavio, s trajanjem od 1. lipnja ove do 31. svibnja iduće godine, i to u nepromijenjenom iznosu od 2.814 kuna.
'Kapital i Vladu žuljaju sva radnička prava'
"U Zakonu o minimalnoj plaći jasno stoji što je dogovoreno između Vlade, sindikata i poslodavaca, da se minimalna plaća usklađuje s rastom BDP-a. Kad tog rasta nema, ili kad BDP pada, kao što je sada slučaj, minimalna plaća miruje, odnosno ostaje na istoj razini. To se događa i sada, pa unatoč padu BDP-a, minimalna plaća će do 31. svibnja iduće godine, kad će doći do novog usklađivanja, iznositi i dalje 2.814 kuna. Sukladno Zakonu o minimalnoj plaći, ona ne može padati nego samo rasti. HUP, međutim, ovim ponovno pokazuje svoju nedosljednost i nastavlja s politikom smanjenja minimalne plaće", kazao je listu Krešimir Sever.
Na poruke iz HUP-a da je hrvatski Zakon o radu jedan od najrigidnijih u Europi u odnosu na poslodavce, pogotovo u segmentu koji govori o kolektivnom pregovaranju, Sever kaže da HUP i Vladu "žuljaju sva radnička prava, to je jasno kao dan, a progovaraju isključivo u interesu krupnog kapitala."
Pomoć Vladi
HUP je odlučio i "pomoći Vladi", piše Novi list, uključivanjem u rješavanje nelikvidnosti naplaćivanjem potraživanja državnih i privatnih firmi kroz kvazidržavni faktoring, odnosno cesiju.
Prema njihovoj ideji, država bi se preko neke institucije, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju, uključila u naplatu dospjelih potraživanja, slično kao što je to učinila prije desetak godina.
Prethodni članci:
arti-201005100037006 arti-201005200468006 arti-201005280582006 arti-201006010184006
