Unatrag gotovo pet mjeseci u Hrvatskoj je na snazi novi Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, za čije se "upute", međutim, hrvatski građani, vlasnici stanova, odnosno vlasnici javnih objekata, još nisu zainteresirali u mjeri u kojoj bi već trebali.
Prema tom pravilniku, naime, ulaskom Hrvatske u EU niti jedna postojeća zgrada, odnosno stan ili poslovni prostor u stambenoj zgradi građenoj prije 1. travnja 2010. godine, neće moći biti prodan ili iznajmljen bez energetskog certifikata, dokumenta kojim se detaljno opisuju toplinska, izolacijska i druga energetska svojstva zgrade, piše Novi list.
Zgrade javne namjene korisne površine veće od tisuću četvornih metara trebale bi, pak, certifikat ishoditi do lipnja 2012. te ga, zajedno s popisom mjera za energetska poboljšanja, javno izložiti.
U Ministarstvu prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva, u čijoj je nadležnosti provedba ovog pravilnika i registar budućih certifikata, energetsku je "iskaznicu" do sada dobila samo jedna stambena zgrada u Hrvatskoj, jedan vrtić te zgrada veleprodaje i maloprodaje jednog inozemnog trgovačkog lanca.
Vlasnici novijih zgrada certifikate će tražiti, kako pravilnik od njih to zahtijeva, uoči ishođenja uporabne dozvole, veći broj vlasnika postojećih, starijih zgrada, na Ministarstvo će "navaliti", najvjerojatnije, uoči ulaska Hrvatske u EU ili, moguće, tek nakon toga.
Postojeće, starije zgrade, građene prije 1. travnja, nisu obavezne ishoditi certifikat, osim ako se cijele, ili, pak, pojedinačni stanovi/uredski prostori u njima, ne prodaju, daju u najam ili na leasing. U tom slučaju je vlasnik zgrade/stana, dužan osigurati energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog dijela, i dati ga na uvid potencijalnom kupcu ili unajmljivaču zgrade.
Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela, energetski certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji. Bez obzira je li zatražen zbog prodaje cijele zgrade ili samo jednog stana, certifikat se izdaje za cijelu zgradu, i to na razdoblje od deset godina, na koliko se izdaje i novim zgradama za koje je dozvola za gradnju zatražena nakon ožujka ove godine.
S obzirom na energetska svojstva, zgrada će biti svrstana u jedan od osam energetskih razreda. Oni se kreću od A+, kao najboljeg, najštedljivijeg, do G, kao energetski najrastrošnijeg razreda.
Ako se nova zgrada ili njezin dio (stan ili ured) prodaje u tijeku građenja, tada je vlasnik koji je kupio zgradu, odnosno stan, dužan osigurati energetski certifikat prije početka uporabe građevine.
Ministarstvo graditeljstva objavilo je popis za sada, sedamdesetak inženjera ovlaštenih za energetsko certificiranje, kao i najviše cijene certificiranja. Primjerice, za nove stambene zgrade/stanove površine od 50 do 250 četvornih metara, plaća se paušal od 1.400 kuna, za stanove do tisuću četvornih metara paušal iznosi 2.300 kuna, za one do 5.000 četvornih metara 6.200 kuna, za zgrade površine do deset tisuća kvadrata 9.400 kuna, a za, primjerice, zgrade veće od 50.000 četvornih metara, paušal iznosi 31.700 kuna.
Za stanove u ostalim, starijim zgradama, predviđen je paušal čija se vrijednost kreće od 1.200 do 2.700 kuna, dok će energetski pregled te zgrade koštati još, najviše, 3.300 kuna ukoliko je riječ o, primjerice, zgradi/stambenoj jedinici površine od 50 do 250 četvornih metara.
Prethodni članci:
arti-201007310256006 arti-201006140158006
