Glavne središnje banke u svijetu već dulje od godinu dana drže svoje ključne kamatne stope na najnižim razinama ne bi li poslovne banke potaknule na kreditiranje a gospodarstvo na rast. To znači da u budućnosti mogu ići samo uzlazno, a što će označiti početak kraja ere niskih kamatnjaka.
arti-201006180167006U Hrvatskoj je posve druga priča, već dvije do tri godine kamatne stope u našim bankama rastu, pa su se stabilizirale na relativno visokim razinama, da bi se u zadnje vrijeme počeo primjećivati slabašan pad. No, više je riječ o kozmetičkim nego o stvarnim promjenama.
Kod nas se dakle svi pitaju kad će kamate krenuti prema dolje, no baš kad bi i kod nas konačno mogle ili trebale pasti (zbog niske potražnje, prolaska prvog vala krize, prijenosa iz eurozone u dugom roku), u Europi bi mogle krenuti uzlazno pa će to možda biti novi "argument" da naše banke i ovaj put zadrže kamate na visokim razinama.
Glavni je razlog visine kamata u nas premija na rizik uslijed situacije u javnim financijama, te potražnja države. Upravo zbog te premije ovdašnje su banke u krizi podizale kamate onda kada su ih strane, uslijed monetarne politike njihove središnje banke, počele spuštati.
arti-201007150756006Ako kod nas eventualno i dođe do zaokreta u fiskalnoj politici, pa se smanji pritisak na kamate iz tog pravca, taj bi olakšavajući faktor u budućnosti mogla kompenzirati rastuća nabavna cijena inozemnih izvora.
No, s obzirom na visoku likvidnost domaćih banaka, a u uvjetima slabe kreditne potražnje, bankama su dovoljni i domaći depoziti, pa se pretpostavlja da prijenos iz Europe više neće biti snažan kao prije kada su banke uvelike zarađivale na kamatnoj arbitraži.
Prethodni članci:
arti-201006180167006 arti-201007150756006 arti-200911160015006 arti-201005020171006
