Prvi dio 'harača', čija je stopa bila dva posto, za plaće i mirovine u iznosu od tri do šest tisuća kuna, ukinut je 1. srpnja ove godine. Drugi dio kriznog poreza, koji je zahvaćao plaće i mirovine iznad 6.000 kuna, prestaje vrijediti 1. studenoga.

Ekonomski analitičar Slavko Kulić ocijenio je za Dnevnik.hr kako je krizni porez u Hrvatskoj uveden iz političkih razloga, iz nužde i iz očaja. Objašnjava kako bi krizni proračun imao smisla isključivo ako je uveden zbog posebnog društvenog interesa, odnosno da je razlog uvođenja taj da narod samostalno pomaže u otklanjanju društvene nesreće.

''Činjenica da 2.945 milijardi kuna uzetih od kriznog poreza odlazi u stavku proračuna nema smisla. To pokazuje okolnosti u kojima je netko drugi pokrao društvo, a mi plaćamo to što je otuđeno'', ističe Kulić. Objašnjava kako upravo iz toga razloga nije specificirano u koju stavku proračuna taj novac odlazi, zašto se njime otklanjala posljedica već puno prije proizvedenih troškova.

Ekonomski analitičar Guste Santini kaže da je od početka uvođenja kriznog poreza bilo jasno da od njega imamo samo štetu.

Novac prikupljen kriznim porezom bio je namijenjen za krizne potrebe i u tu je svrhu i potrošen, objašnjava ekonomski analitičar Branimir Lokin.

''Stavke u proračunu određuju se prema potrebama. Tek kada se bude radio izvještaj za sljedeću godinu, bit će poznato u koju je točno svrhu otišao novac prikupljen kriznim porezom'', objasnio je za Dnevnik.hr.

arti-201006300819006 arti-201003050183006