Pozitivna strana pada cijene benzina je ta da ce krajnim korisnicima ostati vise novca za trosenje, sto ce pak podignuti zamrla gospodarstva, pogotovo sto je pred nama tradicionalno blagdansko soping ludilo.
Mracna strana je ta sto je i ovo pojeftinjenje samo dokaz da se globalno gospodarstvo ne razvija dovoljno brzo kako bi primilo rast u proizvodnji nafte. Pad cijena doveo je i do slabljenja valuta zemalja koje su predvodnice u proizvodnji nafte. Rusija je, primjerice, dozivjela pad rublja od cak 24 posto u odnosu na dolar od pocetka studenog, pise Business Insider.
Ovisni o nafti
Rusiji je potrebna cijena od 100 dolara po barelu, a tu su i druge zemlje cija gospodarstva uvelike ovise o nafti. Na posljetku, kada se potrose rezerve u stranim valutama, vrlo je vjerojatno da cemo svjedociti recesiji u tim zemljama.
Recesija u zemlji poput Rusije imati ce itekako negativnog efekta, pogotovo za zemlje euro zone u njenom okruzenju. To bi na kraju moglo dovesti do destabilizacije i politicke nesigurnosti u zemljama koje ovise o proizvodnji nafte.
Investitori u SAD-u bi vec pocetkom 2015. mogli osjetiti negativne strane, jer se pretpostavlja da ce sporiji rast i slabljenje stranih valuta imati utjecaja i na dionice vodecih multinacionalnih kompanija.
Otpor Bundesbanke
U Europi, ne izgleda vjerojatno da ce Europska sredisnja banka (ESB) biti u mogucnosti dogovoriti nuzni konsenzus oko otpustanja sredstava kroz kupnju javnog duga do kraja prvog kvartala, a mozda i nikad. Mario Draghi, predsjednik ESB-a, naisao je na otpor njemacke Bundesbanke i cijela ce prica vrlo vjerojatno zavrsiti na sudu. Sto ce se vise stvari odugovlaciti, to ce i situacija u Europi biti gora, jer vremena je sve manje.
Druga opcija koja preostaje ESB-u jest kupnja zlata. Ukoliko ce europsko gospodarstvo nastaviti slabiti, opcija kupnje zlata ciniti ce se kao primamljiva ideja, no to ce biti potez ocajnika. Kako bilo, ukoliko ESB ne bude ubrzo djelovao, financijska kriza u Europi mogla bi se dodatno razmahati.
