Pobjednička najava novoizabrane hrvatske predsjednice, HDZ-ove Kolinde Grabar Kitarović, kako će Hrvatska postati vodeća ekonomija Europske unije, dodatno je potaknula radoznalost u vezi tog dokumenta kojega HDZ-ovci izrađuju uz pomoć ekonomista CDU-a (Kršćansko-demokratske unije) i ifo instituta, a s kojim se tek tu i tamo u medijima pohvali šef stranke Tomislav Karamarko.
'Njemačka pamet'
Dok dio građana misli kako bi upravo Njemačka i ''njemačka pamet'' trebali u svemu biti uzorom Hrvatskoj, ekonomisti upozoravaju da situacija nije jednostavna te da ne treba očekivati preslikavanje njemačkog gospodarskog modela u hrvatske okvire, piše Deutsche Welle.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić, nekadašnji gospodarski strateg SDP-a, u razgovoru za DW tvrdi da u pravilu Hrvatskoj nije potreban uvoz strane pameti.
''Međutim, Hrvatska je u specifičnoj situaciji. Velika je šteta da je protekla politika prekinula vezu s hrvatskom znanošću. Budući da se politika od samog osamostaljenja Hrvatske odlučila za liberalni pristup u kojem će tržište sve rješavati, bez institucija i znanosti, došlo je do prekida te veze. To je razlog zašto je hrvatska ekonomska znanost, da tako kažem, svenula, umrla i nestala.'', objašnjava uz navode kako iza svake uspješne politike stoji i intelektualna grupacija.
Osim toga, upozorava, u javnosti je malo onih ekonomista koji se bave nacionalnom ekonomijom, a više onih koji su lobisti - zastupnici pojedinih interesnih skupina.
Hrvatska ne može podnijeti još jednu vladu koja se bavi sama sobom
Nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić ne dijeli mišljenje Ljube Jurčića. Podsjetimo, Dalić je bila ministrica financija u vladi Jadranke Kosor, a u rujnu 2014. je napustila HDZ.
''Hrvatska ne može podnijeti još jednu nepripremljenu vladu koja se bavi sama sobom i zadržava samo na površini problema'', poručila je tada.
Ipak, upravo je ona bila u stranačkom gospodarskom timu koji je započeo pregovore s njemačkim stručnjacima, o čemu je HDZ izvijestio u ožujku prošle godine. Za DW kaže kako ne vidi problem u tomu da se traže savjeti stručnjaka iz drugih zemalja.
Prevelike razlike
Jurčić pak naglašava da nipošto ne treba očekivati kopiranje njemačkog gospodarskog modela upravo zbog specifičnosti kojima se mora prilagoditi ekonomska politika.
''Različiti su resursi, povijesna iskustva, struktura društva i gospodarstva te konačno, različita je razina razvijenosti“, obrazlaže. Njemačko gospodarstvo je, dodaje, prešlo BDP od 30 tisuća eura po stanovniku i raste, a Hrvatska je tek na 10 tisuća eura i pada. I upravo je tu razlika u gospodarskim politikama, jer nije isto dignuti BDP s 30 na 35 tisuća eura i dignuti ga s 10 na 15 tisuća eura.
''Hrvatska ima nezaposlenost preko 20%, mjereno prema njemačkim kriterijima, a Njemačka je na 6%. Ni to nisu uvjeti u kojima se može voditi jednaka politika. I industrijske strukture su različite. Njemačka ekonomija je robno-izvozna, a hrvatska nije. Tu je i društvena struktura. S jedne strane je tu njemačka povijest i kultura, a s druge je mediteranska kultura, socijalizam, ostaci Austrougarske i boljševizma; ovdje se je događao sukob svjetova'', navodi Jurčić sve moguće razlike u društvenoj strukturi i kulturi koje čine problem u prihvaćanju istih ideja.
Hrvatska kao novi europski gospodarski tigar
''Hrvatska će biti među najrazvijenijim državama EU i svijeta. Mi smo ti koji će izvući zemlju iz krize'', poručila je u svom pobjedničkom govoru novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović , no malo tko je u to povjerovao. Čak ni kada bi osvojila dva uzastopna mandata, desetljeće ne bi bilo dovoljno za to, misli profesor Jurčić.
''Kada bih doslovno to tumačio, to bi bilo nebesko čudo. To se u povijesti nije dogodilo. Hrvatska u roku deset godina ne može skočiti s 10 na 30 tisuća eura po glavi stanovnika. To je bila politička poruka, želja i ideja. Prevedeno, to bi bilo obećanje da ćemo u roku od tri ili četiri godine postati najbrže rastuće gospodarstvo u Europi. Mislim da je to predsjednica htjela reći. Čak i kada bi rasli stopom od 7% godišnje, trebalo bi nam 10 godina da udvostručimo dohodak, a još bi bili 30% niži od prosjeka Europi. A stopa od 7% je ogromna, duplo veća od stope koje mogu ostvariti organiziranija društva kao što su Nizozemska, Engleska ili Švedska'', zaključak je Ljube Jurčića.
http://www.dw.de/njema%C4%8Dki-model-za-spas-hrvatske/a-18209348
