"Sezonski efekt ove je godine izostao zbog velikih inozemnih kredita koje je trebalo vraćati u devizama, a to je utjecalo na tečaj. To je nezgodni dio ciklusa zaduživanja. Kada smo se zaduživali na veliko u inozemstvu, bilo je viška deviza na tržištu pa je kuna recimo 2008. i 2009. jačala i bila po 7,10-7,15 kuna za euro... Problem se događa kad dođete u drugi, nezgodni dio ciklusa zaduživanja, kad morate otplaćivati inozemne dugove, a državi tada trebaju devize za otplatu, a njih nema dovoljno pa onda tečaj kune slabi", objasnio je za Slobodnu Dalmaciju makroekonomsit dr. Ante Babić.
Tečaj domaće valute prema euru ove se godine kreće na najvišim razinama svih ovih kriznih godina, od 7,44 do 7,59 kuna za euro, a Babić je na pitanje kako bi se tečaj kune prema euru mogao kretati do kraja ove godine i dogodine odgovorio s dva scenarija.
Sve ovisi o privlačenju sredstava iz EU fondova
"Ovu bismo godinu mogli završiti na razini od 7,7 kuna za euro i ostati dogodine na toj razini ako budemo uspješni u privlačenju sredstava iz fondova EU-a i oporave li se investicije. U protivnom, tečaj kune mogao bi iduće godine dosegnuti okruglih osam kuna za euro", smatra Babić.
Nešto optimističniji je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koji smatra da će se do kraja godine tečaj kune kretati na razinama od 7,60 do 7,65 kuna za euro i koji za 2014. ne očekuje bitne promjene na tečajnim listama.
Šantićeva prognoza sigurno je utješna građanima koji imaju kredite s valutnom klauzulom u eurima, jer bi im rate u suprotnom scenariju mogle značajno skočiti.
