MMF-ova pljuska: Čeka vas jako spor oporavak

16.11.2010.
8:43
VOYO logo

Članovi Misije ističu kako je potrebna potpuna i brza provedba strukturnih reformi navedenih u Programu gospodarskog oporavka, koji predstavlja hvalevrijedan napor za utvrđivanje temeljnih strukturnih slabosti i učinkovito navodi mnoge potrebne reforme, prenosi Hina.

Određeno politikom stabilnog tečaja, koja je odraz visokih razina euroizacije i inozemnog duga, potrebno poboljšanje konkurentnosti može biti ostvareno samo putem unutarnje prilagodbe, smatraju u MMF-u navodeći da to podrazumijeva održavanje inflacije i/ili rasta plaća u odnosu na produktivnost na razini nižoj od one u trgovinskim partnerima tijekom dužeg razdoblja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treba osigurati održivost rashoda za mirovine i zdravstvo

Da bi se ostvarila prilagodba cijena i troškova, potrebne su komplementarne i makroekonomski-kritične reforme na tržištu rada, javnoj upravi, mirovinama, sustavu zdravstva i privatizaciji. Ističe se i kako treba povećati povjerenje investitora, osigurati održivost rashoda za mirovine i zdravstvo, racionalizirati i poboljšati učinkovitost javnog sektora, povećati fleksibilnost na tržištu rada, poboljšati okvire fiskalne politike.

Mjere za osiguravanje održivosti mirovinskog sustava, uključujući postupno usklađivanje mirovina koje su dane pod različitim uvjetima, i daljnja racionalizacija mreže bolnica bit će bitni, prenosi Hina. Potrebno je i ubrzati reforme za smanjenje zaposlenih u javnom sektoru i smanjenje subvencija poduzećima. Nestrateška poduzeća u kojima država ima manjinski ili većinski udio potrebno je privatizirati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, u MMF-u kažu da oporavak kasni više nego što je prethodno bilo očekivano. Članovi Misije predviđaju da će se u 2010. BDP smanjiti za gotovo 2 posto, premda se čini da se dinamika njegova smanjenja ublažava u drugoj polovini godine potaknuta signalima o poboljšanju raspoloženja potrošača i blagim oporavkom rasta kredita. Realni izvoz je i nadalje slab, što je odraz niske konkurentnosti i uske izvozne baze.

Hrvatska je zbog toga jedna od tek nekoliko zemalja među zemljama usporedivih značajki u kojima proizvodnja nastavlja padati i u 2010. Povratak pozitivnog, ali prigušenog rasta je vjerojatan u 2011., u kojoj bi rast trebao dosegnuti oko 1,5 posto.

Očekuje se da će nezaposlenost ostati povišena tijekom 2011., nakon čega će uslijediti njezin kontinuiran, ali spor pad.

Manjak na tekućem računu platne bilance smanjit će se na oko 2,75 posto BDP-a u 2010. godini, no u 2011. porast će na gotovo 4 posto BDP-a zbog porasta uvoza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Može doći do većih troškova zaduživanja javnog i privatnog sektora

Potrebe za inozemnim financiranjem su i u kratkoročnom razdoblju velike, što je u najvećoj mjeri odraz otplate dugova u sektoru poduzeća i inozemnog duga od gotovo 100 posto BDP-a.

Upozorava se da su negativni rizici za gospodarske izglede znatni. Povezani su s potrebom velikog inozemnog financiranja i dinamikom smanjivanja financijske poluge privatnog sektora. Uz to, zakašnjela fiskalna konsolidacija može dovesti do veće premije rizika i većih troškova zaduživanja javnog i privatnog sektora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na području fiskalne politike potrebne su snažnije mjere kako bi se obrnuo trend rasta javnog duga.

Pritom se ocjenjuje da mjere najavljene u sklopu rebalansa proračuna nisu postigle ono što je bilo potrebno da bi se spriječilo pogoršavanje fiskalne pozicije u 2010. Predviđa se da će proračunski manjak dosegnuti 5,4 posto BDP-a u 2010. i da će manjak šireg javnog sektora biti veći od 6 posto BDP-a (uključujući HBOR i HAC).

Rebalansom proračuna nisu obuhvaćane rashodne mjere predviđene u Programu gospodarskog oporavka i rashodi nisu zadržani zamrznutima zbog zabrinutosti oko socijalnog učinka. Predviđa se rast duga javnog sektora na 40 posto BDP-a ili oko 55 posto BDP-a uključujući javna jamstva.

Zamrzavanje rashoda predviđeno u proračunu za 2011. zahtijeva dodatne ex ante fiskalne mjere vrijedne oko 0,7 posto BDP-a, uključujući zamrzavanje rasta plaća i mirovina. Upozorava se da bi do dodatnog porasta proračunskog manjka moglo doći zbog sporijeg od očekivanog oporavka i više od proračunom predviđene potrošnje za aktivirana jamstva brodogradilištima, piše Hina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članci:

arti-201011150423006 arti-201011150196006 arti-201011130154006 arti-201011150651006 arti-201010120150006

hell propustene
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo