U njemu su priznali da su mjere štednje kojima su Grčka, Španjolska, Italija, ali i ostatak europskog kontinenta plus Sjedinjene Američke Države - bile pogreška!

Inače, ovaj izvještaj "Greške u prognozama rasta i fiskalni multiplikatori" nosi na sebi posebnu napomenu: "Ovo nije javni stav MMF-a".

Učinci nezaposlenosti i pada potražnje

Olivier Blanchard i Daniel Leigh, glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda navode u njemu kako je došlo do matematičke greške u prognozama kada su se računali efekti mjera proračunskih rezova u državama poput Grčke, Portugala i Španjolske.

"Prognostičari su značajno podcijenili povećanje nezaposlenosti i pad domaće potražnje povezane s fiskalnom konsolidacijom", navodi EUobserver, citirajući dokument.

Greška u računici

Naime, rezovi u budžetima bili su "oštriji" nego što je MMF računao, a stope rasta manje od previđenih 2010. godine. Stoga su i tzv. "fiskalni multiplikatori" - matematički koeficijent koji je trebao prikazivati utjecaj reformi na rast - bio daleko veći od prvotnih procjena.

Iznosio je oko 1,6 umjesto nule, navodi se u izvještaju.

Užasna pogreška

"Dokument ne samo da navodi kako je štednja imala deprimirajući efekt na slabe ekonomije, već da je štetan efekt daleko jači nego što se prethodno vjerovalo. Preuranjeno okretanje štednji, kako se ispostavilo, je bila užasna pogreška", piše nobelovac Paul Krugman u svojoj kolumni za New York Times.

Njemačku ne zanima

MMF sada zagovara nešto blažu štednju u Grčkoj i drugim zemljama pogođenim financijskim krahom, a na usporavanje rezova poziva i Christine Legarde, šeficu MMF-a.

No, nesreća za Grčku leži u činjenicu da njenu sudbinu u rukama ne drži samo MMF, koji je uz Europsku centralnu banku i Europsku komisiju, samo jedan od tri člana Trojke. ECB i EK i dalje inzistiraju na odricanjima Grka, kao i Njemačka - financijer bailouta, koja fiskalnu konsolidaciju smatra osnovnim preduvjetom za daljnje reprogramiranje grčkih dugova.