"Jednostavno imamo rekordno nisku nezaposlenost i treba gledati i širi kontekst, podatke o zaposlenosti; zadovoljstvo mi je kada gledamo brojke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da imamo 55.000 osiguranika više nego prije dvije godine, odnosno 23.000 više nego prošle godine, i da raste omjer zaposlenih i umirovljenika. Svjesni smo problema iseljavanja koji se mogao očekivati 'padom' granica (u EU-u), ali Vlada radi odgovorno", rekao je Pavić koji je danas sudjelovao na konferenciji "Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi" u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u Zagrebu.
Ministar rada i mirovinskog sustava dodao je kako su "u tom smjeru pokrenuli projekt 'Od mjere do karijere', vrijedan 1,5 milijardi kuna, 400 milijuna kuna predviđeno je za projekt 'Zaželi' za zapošljavanja žena u ruralnim krajevima, 73 milijuna kuna za projekte lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanje kojima će otvarati klubove za mlade i specijalizirane natječaje kojima ove godine izdvajamo ukupno dvije milijarde kuna za poticanje zapošljavanja".
Radimo na zapošljavanjima mladih, žena i osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada posebice u ruralnim područjima, a projekt "Zaželi" je idealan primjer kojim zapošljavamo 3000 žena da pomažu u 12.000 kućanstava u ruralnim područjima, istaknuo je ministar Pavić na konferenciji "Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi".
Model dualnog obrazovanja treba odgovarati karakteristikama hrvatske industrije
Upitan kada će dualno obrazovanje zaživjeti i kada možemo očekivati prve rezultate, Pavić je rekao da je imenovao posebnu savjetnicu koja će se time baviti i treba vidjeti na koji način ga provesti, jer Hrvatska ima određene specifičnosti.
Svakako ćemo se ugledati na njemački i austrijski model, ali trebamo napraviti model koji će odgovarati našim karakteristikama i industriji. Mnogi kažu da i ne trebamo dualno obrazovanje jer nemamo industriju, no mislim da nam apsolutno treba i da je premalo znanja i prakse koje naši učenici dobivaju u strukovnim školama i trebaju dobiti relevantnija znanja za tržište rada. I tu moramo ojačati škole, posebice nastavnike, rekao je ministar.
Do kraja godine imat ćemo dva projekta u tome smjeru - s jednim, vrijednim 12 milijuna kuna, ojačat ćemo edukaciju nastavnika za strukovne škole, a s drugim ćemo poticati natjecanja i smotre učenika u strukovnim školama kako bismo potaknuli adekvatnost i integritet tih zanimanja i potaknuli učenike da se obrazuju u tom smjeru, naglasio je Pavić.
Vezano za nezaposlenost mladih rekao je kako njih oko dvije trećine, odnosno 68 posto, imaju završenu srednju ili nižu školu, što govori da postoji neusklađenost između srednjoškolskog obrazovanja i oglašenih radnih mjesta, dodao je.
Potrebno je dodatno ojačati strukovno obrazovanje, osuvremeniti ga, imamo 80 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda i prvi projekti će već biti do kraja godine, kazao je Pavić.
Naglasio je kako je potrebno uvesti dualno obrazovanje, odnosno obrazovanje na radnom mjestu za potrebe gospodarstva. I tu smo već krenuli s mjerama aktivne politike gdje u pet od devet mjera u paketu od mjere do karijere upravo idu u tom smjeru, dodao je ministar.
Prije svega želimo aktivirati i educirati hrvatsku radnu snagu
Na novinarski upit glede povećanja kvota za uvoz radne snage, izjavio je kako i dalje imamo 170.000 nezaposlenih, a druge strane kontinuirano objavljeno oko 12.000 slobodnih radnih mjesta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Kvote ćemo proanalizirati i vidjeti za svaki sektor. Razgovarali smo sa svakim sektorom i vidjeli koje su potrebe te povećali kvote samo za one za koje smo dobili suglasnost socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca. Za sektor građevinarstva gdje bi ugrozili investicije, a posljedično za izgradnju hotela. Za sve ostale kvote imat ćemo dijalog po sektorima sa sindikatima i poslodavcima i vidjet ćemo (potrebe), ali prije svega želimo aktivirati i educirati hrvatsku radnu snagu, naglasio je Pavić.
I zato smo upravo krenuli s mjerama obrazovanja i već u rujnu kreću programi za turistički sektor, pa za građevinu i ostale sektore u kojima smo deficitarni, zaključio je.
