Sindikatima, a i stručnjaci za radno zakonodavstvo upozoravaju kako promjene donose i nekoliko potencijalno opasnih presedana.
Prijedlog Zakona o radu te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, u saborsku proceduru trebali bi ići u listopadu. Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, upozorava kako još ne postoji pisani tekst nacrta Zakona o radu, a i javna rasprava traje do 15. rujna, tako da je pitanje kako će izgledati prijedlog kad se najesen pošalje u Sabor na usvajanje.
Prof. dr. Željko Požega s Ekonomskog fakulteta u Osijeku ne smatra lošom najavu produljenja radnog vijeka na 67 godina, jer će ona osigurati stabilnost mirovinskog sustava, ali se protivi otkazu uvjetovanom nepristankom na rad za manju plaću. To bi, kaže moglo dovesti do kaosa na tržištu rada i omogućiti poslodavcima šikaniranje radnika.
I za stručnjaka za radno pravo Viktora Gotovca nije sporno podizanje dobne granice na 67 godina života.
'To nije ništa novo'
"To nije ništa neobično niti novo, mnoge su države za time dosada posegnule, štoviše, izvorno je rješenje predloženo od Bismarcka uključivalo 70 godina kao dob umirovljenja", ističe Gotovac za Slobodnu Dalmaciju.
Prema najavama ministra Mrsića, ako Sabor prihvati promjene, ubuduće bi bilo moguće da radnici organiziraju štrajk ako im plaća kasni samo jedan dan. Do sada su radnici morali čekati barem 45 dana da započnu proceduru štrajka.
Gotovac objašnjava kako štrajk, izvorno jest odgovor radnika na stav poslodavca u kolektivnom interesnom sporu, a ne u pravnom sporu, individualnom sporu zbog neisplate plaće.
