Zaduživanje države je pak donijelo pritisak na jačanje kune, zbog čega je HNB morao intervenirati na tržištu otkupom deviza.
Već potkraj prošle godine država i kvazidržavne institucije, poput HAC-a i HBOR-a, okrenule su se stranom tržištu te su se od ljeta zadužile za oko dvije milijarde kuna, piše Večernji list. Ukupno je prošle godine središnja banka od poslovnih banaka otkupila 838 milijuna eura, od čega samo u posljednjem tromjesečju 505 milijuna.
Na povećanje bruto rezervi utjecao je i devizni depozit Ministarstva financija od 1,5 milijarda dolara nakon izdanja dolarskih državnih obveznica.
"Međunarodne pričuve pratile su rast deviznih depozita u komercijalnim bankama", objašnjava Anton Starčević, glavni ekonomist RBA. Naime, banke su dužne održavati minimalno pokriće ukupnih deviznih obveza s likvidnim deviznim potraživanjima u omjeru od 20 posto, a što mogu izvršavati na računima HNB-a ili depozitom u inozemnim komercijalnim bankama ili vrijednosnim papirima bonitetnih stranih izdavatelja. Domaće su se banke u uvjetima rasta deviznih depozita odlučile na HNB te mu time i povećavale devizne pričuve.
Godine 2009. HNB je bio spreman potrošiti čak do dvije milijarde eura za održavanje eksterne likvidnosti i stabiliziranje tečaja kune smatrajući da će biti veći pritisak na njezino slabljenje. Deprecijacija domaćih valuta bila je naime velik problem mnogim zemljama prošle godine. No u nas je smjer na tržištu i u domaćem financijskom sustavu išao povoljnije od očekivanja.
Gledajući pak udjel pričuva u vanjskom dugu, omjer se smanjuje. Potkraj 2008. godine taj je odnos bio 23,2 posto, a na kraju rujna 21,8 posto, piše Večernjak.
