Hrvatska će i u ovoj godini imati pad gospodarske aktivnosti, a proračunski manjak bit će znatno veći od najavljenog. Upozoravaju na to analitičari dviju vodećih svjetskih rejting agencija - Fitcha i Standard&Poor’sa (S&P).
“Fitch očekuje da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. pasti za 0,5 posto, a u 2011. rast gospodarstva trebao bi iznositi dva posto”, zapisao je David Heslam, analitičar Fitcha, u svom najnovijem izvješću o Hrvatskoj.
"Nakon što se hrvatski BDP u 2009. smanjio za gotovo šest posto, negativnu stopu gospodarskog rasta očekujemo i u 2010.", rekao je Marko Mrsnik, analitičar S&P-ja u svom siječanjskom izvješću o Hrvatskoj, prenosi Jutarnji.
Upozorenja koja dolaze iz bonitetnih kuća valja shvatiti ozbiljno jer o njihovoj ocjeni ovisi cijena po kojoj će se hrvatska država zaduživati na financijskom tržištu. Vlada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 0,5 posto, što i domaći analitičari ocjenjuju potpuno nerealnim. No, kada to kažu i strani analitičari, onda to pokazuje da bi Vlada već trebala imati pripremljen “plan B”.
U prilog tomu govori i podatak da su obje rejting agencije, iako su hrvatski rejting zadržale na dosadašnjoj ocjeni zemlje umjerenog rizika, Hrvatskoj dodijelile negativan outlook (izglede), koji predstavlja putokaz za smjer u kojem će se u budućnosti kretati hrvatski kreditni rejting. Prevedeno, to znači da bi rejting zemlje u dogledno vrijeme mogao biti smanjen, što znači da bi se ministar financija Ivan Šuker uskoro mogao zaduživati skuplje nego dosad.
Naznake tog trenda vidjele su se već u studenome prošle godine, kada je Hrvatska izdala obveznice za američko tržište u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara. Iako su taj potez Banski dvori predstavili kao još jedan uspjeh hrvatske politike, ekonomisti su odmah upozorili da je kamata od 6,75 posto, po kojoj su izdane yankee obveznice, previsoka.
"Analitičare vodećih rejting agencija najviše brine upravo državni proračun, za koji smatraju da ne sadrži previše naznaka za strukturnim reformama", rekao je za Jutarnji jedan od zagrebačkih sugovornika stranih analitičara.
Ta se zabrinutost ogleda i u izvješćima bonitetnih kuća, u kojima se prognozira da će proračunski manjak u 2010. biti znatno veći od 2,7 posto BDP-a, na koliko ga je postavila Vlada prilikom usvajanja proračuna za ovu godinu.
Tako u Fitchu očekuju da će manjak u državnoj blagajni u ovoj godini dosegnuti čak 3,8 posto BDP-a, u što su uključili i obveze za otplatu duga umirovljenicima, dok u S&P-ju računaju da će minus u državnim financijama iznositi 3,6 posto BDP-a.
U takvoj situaciji ne treba se čuditi da domaći analitičari zazivaju što skoriji rebalans proračuna, kojim bi se smanjila potrošnja države i manjak sveo u održivije okvire.
"U 2010. država bi trebala značajnije srezati svoju potrošnju. To Vlada može učiniti kroz rebalans proračuna", poručuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, koji u ovoj godini očekuje pad gospodarske aktivnosti od 1,5 posto.
I Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke, koji u ovoj godini očekuje pad gospodarske aktivnosti od dva posto, smatra da će rebalansi proračuna i u ovoj godini biti naša realnost. Posebno bi, kaže, trebalo uštedjeti na socijalnim transferima, gdje ima puno neučinkovitosti.
Sve glasniji zahtjevi za rebalansom proračuna dolaze i iz stranaka vladajuće koalicije. Tako je šef HSLS-a Darinko Kosor nedavno zatražio da država u ovoj godini smanji potrošnju za 20 milijardi kuna, što nije naišlo na dobar odjek u HDZ-u.
Koliki bi uistinu trebao biti rebalans, vidjet će se kad budu objavljeni prvi podaci o punjenju proračuna, jer se još ne zna koliko se novca, u odnosu na plan, slijeva u proračun.
Jutarnji navodi kako za razliku od stranih rejting agencija, domaćih političara i analitičara, Europska banka za obnovu i razvoj optimistično gleda na ekonomsku sudbinu Hrvatske u ovoj godini. Njena je procjena da će nam BDP rasti 0,8 posto. To je, doduše, upola manje od prethodne prognoze koja je glasila - 1,5 posto rasta, ali još uvijek znatno više nego drugi. U regiji će gospodarstvo rasti 3,3 posto, kaže EBRD, zbog oporavka velikih ekonomija i zemalja bogatih sirovinama.
No, i EBRD upozorava kako su javne financije najveći problem mnogih zemalja u regiji, dodaje Jutarnji list.
