Ponajviše zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji, procjenjuje se da je rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine bio brži nego u prethodnom kvartalu, no makroekonomisti upozoravaju da uteg predstavlja slabost industrijske proizvodnje i izvoza roba.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto.
Osobna potrošnja najjači pokretač
Bit će to već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.
"Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. od tek 2 posto godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 43 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Doduše, to je nešto sporije u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom kvartalu, no „ponovno bi najznačajniji doprinos rastu BDP-a trebao doći od rasta potrošnje kućanstava, potaknutog prije svega visokim optimizmom potrošača, ali i ranijim terminom uskrsnih praznika te prebacivanjem dijela kupnje vozila s kraja prošle na početak ove godine", navodi se u anketi Hine.
A optimizam potrošača podržan je, među ostalim, rastom plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.253 kune, što je realno 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec. Potrošnju podržava i turizam, premda je njegov utjecaj u prvom tromjesečju znatno manji nego u kasnijim, turistički udarnim kvartalima.
Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 2 milijuna noćenja, što je 22,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
U posljednje vrijeme izvoz je posustao
Dulje vrijeme pozitivno je na gospodarstvo utjecao rast izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednje vrijeme izvoz je posustao. Prvi podaci DZS-a pokazuju da je od siječnja do kraja ožujka robni izvoz pao za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna. Zbog toga je trgovinski deficit u prva tri mjeseca dosegnuo 17,4 milijarde kuna, naspram 13,8 milijardi u istom lanjskom razdoblju.
"Pad izvoza, u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza, rezultirao je širenjem deficita robne razmjene, što implicira nastavak negativne izvedbe neto izvoza rastu", navodi jedan od makroekonomista.
Osim izvoza, u anketi makroekonomisti ističu i slabost industrijske proizvodnje.
„Izvoz je podbacio, što je uteg za ukupni rast, dok je rast industrijske proizvodnje nizak, ali pozitivan”, navodi jedan od makroekonomista.
Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije u odnosu na 1,9-postotni rast u cijeloj prošloj godini. "Prisutan je još uvijek učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija", navodi jedan od makroekonomista.
Rast gospodarstva u 2018. mogao bi biti 2,7 posto
I dok je proizvodnja praktično stagnirala, makroekonomisti procjenjuju da je u prvom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 11. kvartal zaredom.
„Pozitivan doprinos BDP-u će vjerojatno doći od strane javne potrošnje, s obzirom da su rashodi konsolidirane središnje države u prvom kvartalu porasli za nešto više od 4 posto, te vjerojatno investicija, i to prvenstveno privatnog sektora (turizam), iako je tu komponentu najteže ocijeniti”, navodi jedan od makroekonomista.
Procjene za prvo tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je poraslo 2,8 posto.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,8 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto. Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a na istoj stopi rasta Vlada je temeljila proračun za ovu godinu. U proljetnim prognozama Europska komisija procijenila je, pak, da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast iznositi 2,6 posto.
"Glavni pokretač rasta i ove godine ostat će osobna potrošnja, ali uz blago usporavanje dinamike. Naravno, još jedna uspješna turistička sezona podržat će raspoloživi dohodak i izvoz usluga, ali će i uzrokovati nastavak rasta uvoza, umanjujući pozitivne učinke izvoza. Investicije, a osobito javne, bi trebale ubrzati svoj rast, ali nedostatnost administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz EU fondova predstavlja popriličan rizik takvim projekcijama”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
