Riječ je o promjenama u poreznoj politici koje će kompletirati uvođenjem fiskalnih blagajni i poreza na imovinu. Te bi novine prema Vladinom planu trebale spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza, povećati bazu za naplatu poreza, što bi trebalo omogućiti smanjenje doprinosa na plaće.
Nadzor plaćanja
Tako je i ministar financija Slavko Linić najavio da bi do 1. srpnja ove godine trebao biti usvojen zakon o fiskalnoj blagajni, koji bi Poreznoj upravi trebao osigurati izravan nadzor nad onima koji imaju gotovinsko plaćanje, prvenstveno kafićima, restoranima, kioscima, frizerskim salonima... Fiskalne blagajne ti će poduzetnici morati imati od 1. siječnja sljedeće godine, ali iz Ministarstva financija stižu poruke da se oni koji posluju s gotovinom već od ljeta trebaju nadati puno jačim kontrolama, kao uvodu u fiskalne blagajne, piše Novi list.
Porez na imovinu koja nije u funkciji
Dobar dio ove godine Ministarstvo financija potrošit će i na raspravu o prijedlogu zakona o porezu na imovinu, koji je i prije bilo kakvog nacrta izazvao velika protivljenja i građana i poduzetnika. Iako poručuju kako je više koncepcija tog zakona u igri, u Ministarstvu financija odlučni su da se porez plaća na imovinu koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima, poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu.
No, najveći obveznici tog poreza u Hrvatskoj mogle bi postati banke i to će porezno opterećenje biti puno jače od poreza na financijske transakcije čije se uvođenje najavljivalo u Europskoj uniji, a s tom idejom jedno se vrijeme kalkuliralo i u Hrvatskoj.
Banke u svome vlasništvu imaju tisuće stanova, što su ih preuzele od građevinskih tvrtki koje su kreditirale, ali i građana koji nisu na vrijeme uspijevali platiti svoje obveze. Uz to banke su preuzele brojno poljoprivredno i građevinsko zemljište, naročito kroz stečajeve, te nekretnine propalih tvrtki.
Porez na imovinu koji bi im godišnje mogao uzeti desetke ili stotine milijuna kuna trebao bi natjerati banke da prestanu gomilati imovinu, u očekivanju da joj poraste cijena, dok gospodarstvo od banaka nema koristi.
