Iako su u Vladi rekli kako je ta mjera bila najavljena u sklopu mjera krpanja deficita, 30. siječnja 2014. godine, kada je ministar financija Slavko Linić održao prezentaciju, nove je poreze najavio od 2016. godine. No, stao je pred novinare i pojasnio o čemu se radi.

"Porez na štednju je 2015., a sve su to dokumenti s užeg kabineta 26. ožujka o kojem je izviještena i EK. Sada su ugrađeni u planove reformi i konvergencije za period od 2014-2017."

Na pitanje što se promijenilo od njegove press konferencije do užeg kabineta Vlade kada je odluka promijenjena, Linić je rekao:

"Ogromnim naporom Vladom u ovoj godini smanjenje deficita je 3,1 % BDP-a. U pregovorima uvijek je pitanje što je jednokratno, a što strukturno. Od nas se zahtijeva da strukturno smanjimo 2,3% posto deficita, prema tome nismo uspjeli dokazati da je povlačenje sredstava iz drugog mirovinskog stupa u prvi strukturna već jednokratna mjera. To je razlog da naše razmišljanje i želja da će to biti prihod u iduću godinu se ne prizna, dok se to prizna u drugim zemljama."

Neće udariti na male štediše

Ministar financija zaključio je kako porez na štednju neće udariti banke, a ni građane koji imaju male štednje.

"Moramo shvatiti da je to u svim zemljama EU. To nije ništa specifično. Mi moramo otvoriti ozbiljnu raspravu u Hrvatskoj. Ako želimo rasteretiti namete na gospodarstvo gdje ćemo to preseliti, to je osnovno i evidentno je da je uvijek pitanje bogatih i oporezivanje bogatih. Prema tome, građani s malim štednim ulozima neće biti opterećeni."