Najveća kamata na stambene kredite može biti samo jedan postotni poen iznad prosječne kamatne stope odobrene u prethodnoj godini. Stambeni će se krediti grupirati prema valutama te će HNB jednom godišnje objavljivati podatak o kamatama vezanim uz eure, švicarske franke i kune. Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37 posto, pa bi po toj formuli najveća kamata na stambene kredite bila 6,37 posto. Prema najavi ministra financija ovaj će se tjedan o prijedlogu zakona razgovarati na užem kabinetu Vlade.
Prođe li sve kako je zamišljeno, zakon bi se odnosio i na nove i na stare kredite, pa velik broj korisnika stambenih, ali i potrošačkih kredita može očekivati pad kamata. Sugovornik navodi da će banke dobiti 90 dana da postojeće kamatne stope usklade s propisanim limitima. Kako se računa da će zakon ići na dva čitanja, a treba biti donesen do 1. srpnja – te bi niže kamate mogle nastupiti tek potkraj rujna. Smanjenje najveće dopuštene kamate na minus sa 12 na 11 posto izbit će bankama iz ruku najmanje 70 milijuna kuna godišnje samo na minusima. Jednako skupi su i kartičarski i drugi gotovinski krediti.
Dopušteni minus u visini jedne plaće
Kad je riječ o stambenim kreditima vezanim uz euro, a uzeti su do 2010., njihove su kamate stope uglavnom bile iznad 6 posto, pa bi ta grupacija građana mogla najviše profitirati na Linićevu zakonu. Lani i preklani su kamate bile niže i kretale su se iznad 5 posto jer su banke spašavale investicije u nekretninskom biznisu akcijskim kreditima, Večernji list.
Također, uvelo bi se ograničenje dopuštenog minusa na jednu plaću kao i prijelazni rok za smanjenje minusa.
