Naime, u HZZO-u procjenjuju da bi se novim cijenama na godišnjoj razini u zdravstvenoj blagajni moglo uštedjeti od 200 do 300 milijuna kuna, piše Novi list. Početkom godine na snagu stupaju dva nova pravilnika, o mjerilima za određivanje cijena lijekova na veliko te o mjerilima za stavljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova.
Oba su pravilnika usmjerena na postizanje što niže cijene i što racionalnije potrošnje lijekova, koja je već godinama u stalnom porastu i godišnje odnese tri milijarde kuna iz zdravstvene blagajne.
Cijene lijekova na veliko i dalje će se formirati usporedbom cijena lijekova u točno određenim europskim državama, poput Slovenije, Italije ili Češke. Cijene originalnih lijekova zaštićenih patentom bit će svedene na najviše 90 posto prosječne usporedne cijene u referentnim državama, a cijene originala nezaštićenih patentom će, kao i generički lijekovi, iznositi maksimalnih 65 posto prosječne cijene u zemljama EU-a.
Ipak, proizvođači lijekova tvrde da je državna administracija postavila cijene prenisko i nerealno. Postoji politika cijena lijekova koja neće dopustiti njihovo daljnje snižavanje, jer bi to izazvalo lančanu reakciju i u drugim zemljama okruženja, upozoravaju farmaceuti, te dodaju da je o cijenama trebalo pregovarati, a ne ljestvicu postaviti na samo dno.
Pacijenti bi dobrobiti eventualnog sniženja cijena na svojoj koži mogli osjetiti tek posredno, ako se novac ušteđen nižim cijenama utroši na proširenje osnovne i besplatne liste lijekova, ili pak na kupnju novih, inovativnih lijekova na tržištu, piše Novi list.
