Osim neslužbenih informacija do kojih je došla Slobodna Dalmacija, znakovito je da je najprije Boris Lalovac, ministar financija, krajem prošlog tjedna ustvrdio da je konvertiranje u kune ''samo jedna od opcija'', a zatim je počeo konkretnije govoriti o rješavanju problema s valutnom klauzulom na način da se dužnicima omogući ''izlazak iz kredita''. Nakon toga je taj model u Estoniji spomenuo i premijer Zoran Milanović.
''Osim toga, razmatramo mogućnost uvođenja posebne izlazne klauzule koja bi se primjenjivala retroaktivno, pa će ljudi morati procijeniti žele li ostati u nekretnini ili odustati od nje kao vlasnik i u njoj boraviti kao podstanari. Čak i ako će to utjecati na njihovu kreditnu sposobnost'', naglasio je Milanović.
Podsjetimo, tu mjeru je službeno predložila Hrvatska narodna banka, a zatim je detaljnije razmatrana na sastanku guvernera Borisa Vujčića i ministra Lalovca.
''Bankama je u većini slučajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Takva su rješenja bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku. Da bi banke preuzele aktivniju ulogu u kreiranju rješenja, potrebno ih je podržati regulativom'', objasnio je Vujčić.
No, taj model je jedan dio rješenja za korisnike kredita u francima. Drugi dio bi se mogao sastojati u tome da banke preuzmu veći dio troška konverzije kredita u eure, a dužnici manji dio. Vjerojatno je i zbog toga Milanović u ponedjeljak ustvrdio da je “čuvao municiju tri godine i bio vrlo blag prema bankama”.
Veća rata
U okviru tog modela (tek bi trebalo utanačiti tečaj) došlo bi do određenog smanjenja glavnice, iako se, vjerojatno, ne bi pokrio sav “trošak” nastao rastom franka u odnosu na euro, ali bi se radilo o značajnom smanjenju rasta glavnice.
No, sadašnji dužnici u francima morali bi prihvatiti veću kamatnu stopu koju imaju krediti u eurima, što bi značilo da bi im se vjerojatno za određeni postotak povećala rata, iako bi ukupna glavnica bila dosta manja.
