"Nikad nisam zakasnio platiti ratu stambenog kredita vezanog uz franke. Ni kada je franak bio 4,7 kuna, ni danas kada je 6,2 kune. Nisam zakasnio ni kad mi je žena ostala bez posla, ni kad mi je plaća smanjena. Prije osam godina rata mi je bila 3.746 kuna, a danas je 4.985 kuna. Prije krize radili smo žena i ja, imali smo zajedno nešto više od 11.000 kuna, a onda je ona ostala bez posla i naša obitelj živi od mojih 8.000 kuna plaće. To je za naše prilike fantastična plaća, a od nje mi ostane 3.000 kuna nakon što platim kredit.
Tako jedan Splićanin, jedan od onih s plaćom koja je golema za hrvatske prilike, pripovijeda kako mu se život preokrenuo zbog kredita za stan od 50 kvadrata i kako uspijeva biti uredan dužnik. Sretan je što nije među 370.000 nezaposlenih među kojima su i oni koji u dobili otkaz, ali su im krediti ostali. Ne želi kukati, niti da mu se netko ruga jer misli da se prije osam godina njegova tročlana obitelj razbacivala kada su digli kredit u švicarcima za stan od 50 kvadrata kojem je cijena bila 2.000 eura po kvadratu.
"Muči me što trebam dobro ekonomizirati da bih djetetu priuštio cipele ili knjigu, što mi je svaki izdatak od sto kuna golem kao kuća... Nasreću, nemamo drugih dugova, režije plaćam odmah, a ostane malo novca. U dućanima ciljam samo najjeftinije robne marke hrane i ostalih potrepština, kupujem najjeftinije voće, noću palimo bojler i glačalo, krpim se kako znam. Odričemo se jer ne mogu dopustiti da mi obitelj ostane na ulici. Sreća je što imam posao od kojeg mogu plaćati kredit. Nisam samo dužnik, nego sam rob ovoga kredita...", ispričao je za Slobodnu Dalmaciju dužnik u 'švicarcima'.
Ovakvih dužnika kao što je on vjerojatno ima mnogo među urednim dužnicima, a to su oni na koje se poziva Zoran Bohaček, prvi čovjek Hrvatske udruge banaka, kada na preporuke za ublažavanje dužničke krize Ive Josipovića, predsjednika RH, odgovara da se malo previše dramatizira i da nemamo dužničku krizu, niti dužničko ropstvo te da 95 posto ljudi uredno vraća kredite.
Rata 'pojede' 75 posto plaće
Ljudi vraćaju kredite jer im druge nema, da ne bi ostali bez krova nad glavom. Oni u švicarcima su u klopci jer im je rastom tečaja franka nabujala i glavnica kredita, pa nakon godina otplate kredita duguju više nego su podignuli i ne mogu promijeniti banku, prodati stan ili promijeniti valutu kredita... Istraživanje koje je provela Udruga Franak prije godinu dana pokazalo da je svakom trećem građaninu koji otplaćuje kredite u francima rata kredita veća od mjesečnih primanja. Najvećem dijelu ljudi koji vraćaju takve kredite, radi se o broju od oko 35 posto dužnika, rata odnese od polovine do 75 posto mjesečnih primanja kućanstva.
