KONVERZIJA KREDITA: /

Ugledni austrijski ekonomist otkriva tko zapravo snosi trošak

Image
Foto: Vecernji list/PIXSELL, Boris Scitar
15.9.2015.
12:01
Vecernji list/PIXSELL, Boris Scitar
VOYO logo

Vladimir Gligorov u razgovoru za Novi list kaže kako se ne može znati kako će to u konačnici završiti na sudu, no temeljno je pitanje, napominje, jesu li klijenti, građani koji sada otplaćuju kredite u švicarskim francima, kada su te kredite uzimali, bili na adekvatan i dovoljan način od strane banaka upozoreni koje rizike preuzimaju. Ta primjedba, kaže Gligorov, vrijedi i za Hrvatsku narodnu banku.U tom se dijelu, veli, ništa ne može prigovoriti hrvatskom Ministarstvu financija koje se sada time bavi i donosi odluke jer to pitanje i jest u njegovoj nadležnosti.

Image
EK /

će do 6. listopada analizirati prijedlog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima

Image
EK /

će do 6. listopada analizirati prijedlog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima

Trošak se dijeli

"Država dakle sada korisnicima tih kredita nudi konverziju u euro, s tim da se i od banaka očekuje da snose određeni gubitak i podijele trošak s klijentima. Iako, naime, banke tvrde da po tom modelu nema podjele troška, već da sve snose one same, to nije posve točno: trošak se već dijeli, jer oni koji su te kredite uzimali već snose gubitak od promjene tečaja. Građanima se ni ne može to sada ovako post factum u potpunosti nadoknaditi. Bankama se ovime prebacuje samo dio troška, a za njih je i to sporno", kaže Gligorov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dvije bitne stvari

Ističe da su u svemu bitne dvije stvari: "Prvo je pitanje može li to proći na sudu, što ja ne znam, no ako ne prođe, onda se ipak otvara realni problem za hrvatske porezne obveznike. Drugo je pitanje hoće li korisnici tih kredita kojima se sada pruža mogućnost konverzije zaista je i htjeti u tako velikoj mjeri iskoristiti, budući da iskustvo zemalja koje su već ponudile i provele konverziju ili slične mjere, govori da nisu svi građani, unatoč sada povećanom trošku od tečaja, pristali na pretvaranje kredita u eure, i zbog niže kamate koju plaćaju, i jer su očekivanja oko kretanja tečajeva dugoročno takva da bi švicarski franak mogao slabjeti u odnosu na euro. To ovisi o odlukama središnjih banaka tih monetarnih prostora ali predviđa se da bi ECB mogao privoditi kraju razdoblje kvantitativnog popuštanja".

Trošak koji bi u slučaju konverzije kredita snosile banke, zaključuje Gligorov u razgovoru za Novi list, ne bi ugrozio njihovo poslovanje jer su visoko kapitalizirane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi list/Danas.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo