Svjetska banka je najjače države pozvala da usklade svoje mjere monetarne i proračunske politike, kako bi se spriječio mogući rat valutama, koji u povijesti nije zapamćen po dobrome.
Najveći valutni rat zabilježen je prije osam desetljeća, tijekom Velike depresije, kad su se najjače države natjecale u devalvaciji svojih valuta i postavljale carinske barijere za uvozne proizvode. Zaoštravanje međunarodnih sukoba je postupno dovelo do Drugoga svjetskog rata.
Poticanje otvaranja radnih mjesta
Opet živimo u svjetskoj krizi, koju ekonomisti sada nazivaju Velikom recesijom. Države neprekidno traže nove mjere kojima bi oživjele gospodarski rast i zapošljavanje. Jedna od takvih mjera jest devalvacija nacionalne valute, koju središnje banke provode kad vlasti ocijene da je njihovo gospodarstvo postalo nekonkurentno prema drugima i kad žele popraviti trgovinsku ili platnu bilancu, piše Novi list.
Snižavanje vrijednosti valute neke države dovodi do pojeftinjenja njezinih prozvoda na svjetskom tržištu. To dovodi do povećanja izvoza i smanjivanja uvoza. Tako vlasti potiču otvaranje radnih mjesta u vlastitoj zemlji i smanjuju nezaposlenost, koju »izvoze« u konkurentske države.
Povod iz Japana
Povod za glasine o početku valutnog rata u svijetu bio je politički preokret koji je nastao nakon izbora u Japanu potkraj prošle godine. Glavno izborno pitanje u Japanu, prema britanskom Telegraphu, bila je politika središnje banke. Novi japanski premijer Shinzo Abe pritisnuo je banku koja je najavila monetarno popuštanje i tiskanje golemih količina novca kako bi potaknula izlazak Japana iz gospodarskog zastoja koji traje dva desetljeća.
To će, po svemu sudeći, najviše pogoditi 17 članica Europske monetarne unije. Euro jača ne samo prema jenu. Tijekom šest mjeseci ojačao je i prema dolaru, za šest-sedam posto. Stoga je francuski ministar financija Pierre Moscovici uočio da je euro "možda precijenjen", što "štetno utječe na europsko gospodarstvo". Francuska je time izvršila pritisak na guvernera Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija.
No, tome se usprotivio guverner njemačke središnje banke Jens Weidmann, koji je – prema Der Spiegelu – rekao da ne vidi razloga za promjenu politike ECB-a, samo zato što to rade ostale središnje banke u svijetu. Devalvaciju eura ne podupire ni njemačka kancelarka Angela Merkel.
Draghi ne popušta
Europska središnja banka, nakon lanjskog popuštanja, opet se vratila na tvrdu liniju, a guverner Draghi ne želi ni čuti o devalvaciji. Ako europski guverner ostane nepopustljiv, članice eurozone mogle bi biti veliki gubitnici, boje se promatrači. Zbog špekulacija na financijskom tržištu euro bi mogao poskočiti, što se svojedobno dogodilo švicarskom franku. Švicarsko gospodarstvo je izgubilo konkurentnost, pa je švicarski guverner u jesen 2011. snizio franku vrijednost, limitirajući mu gornju granicu.
Članice G20 nemaju političkih mehanizama da zaustave valutni rat, ako do njega zaista dođe. Što god članovi tog foruma zaključe o toj temi, ostat će na papiru, a svaka država nastavit će raditi ono što misli da je za nju najbolje.
Međutim, ozbiljni ekonomski krugovi misle da nema izgleda za otvaranje velikog valutnog rata u svijetu, kakav se dogodio prije Drugoga svjetskog rata, jer su se vremena promijenila.
