Kad se Ministarstvo financija prije šest mjeseci zadužilo na europskom tržištu putem euroobveznica, kupon na osmogodišnju državnu obveznicu iznosio je gotovo 3,9 posto kamata. Sada je prinos do dospijeća za istu obveznicu pao na povijesno najnižu razinu, na oko 3,25 posto, prema podacima koje je Novi list dobio iz Raiffeisen banke.

Paradoks zaduživanja

Za usporedbu, početkom 2012. godine kamate na hrvatske državne obveznice, dulje od pet godina, bile su veće od sedam posto. Na početku krize kretale su se uglavnom od šest do sedam posto. Iako je hrvatski javni dug dosegnuo rekord, a iznosi više od 82 posto BDP-a, paradoksalno jest da se država danas u inozemstvu zadužuje upola jeftinije nego na početku krize.

To je moguće jer u svijetu postoji obilje slobodnog kapitala, pri čemu su kamate u EU pale na povijesno nisku razinu. Europska središnja banka (ESB), pak, od ljeta najavljuje veće tiskanje novca da bi potaknula rast gospodarstva. To potiče optimizam među kreditorima i dodatno smanjuje troškove zaduživanja.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kamate-u-EU-u-za-kredite-Hrvatskoj-najnize-u-povijesti