Glavni ekonomski analitičar Splitske banke SG Zdeslav Šantić opovrgava medijske navode kako banke nameću lihvarske kredite građanima koji zbog nemogućnosti otplaćivanja odlaze na reprogramiranje.
"Istina je da građani sve teže vraćaju kredite i da veći broj kućanstava ima velikih problema s otplatom. Hrvatska kućanstva puno su zaduženija od svih drugih kućanstava u regiji", objasnio je Šantić za Dnevnik.hr. Ističe da kada su ljudi prije tri, četiri godine dizali kredite, imali puno bolje uvjete, manje kamate, plaće su rasle i ekonomska situacija u zemlji je bila itekako bolja.
"Jasno je da će reprogramiranjem kredita rok otplate biti dulji, ali kamata neće rasti. Naime, podizanjem kamate može se uništiti svakog klijenta, ali na kraju propada i sama banka", kaže Šantić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako je neupitno da bi Vlada trebala limitirati zatezne kamate koje su previsoke.
"Država je tu sebična, jer je i sebi obračunavala tako visoke kamate. Vlada je u sukobu interesa jer ona visoke kamate koje joj odgovaraju koristi u nekim postupcima", kaže Novotny.
Smatra da se s visinom kamata nešto mora napraviti, jer nema opravdanja za takvu visinu.
"Vlada ima ingerenciju i ona može djelovati na snižavanje kamata kredita. Država mora sklopiti dogovor s Narodnom bankom i bankarima i olakšati građanima. Postojeće kamate su općenito previsoke", kaže Novotny.
Dodaje da proglašavanje osobnog bankrota neće biti od velike pomoći.
"Građanima mora biti jasno da nema općeg oprosta, dug se mora vratiti. Osobni bankrot mogao bi poslužiti samo u najrizičnijim situacijama", zaključuje Novotny.
'Vlada može sniziti kamate'
Ekonomski analitičar Luka Brkić, upozorio je da zaboravljamo na činjenicu da je u Hrvatskoj bankarski sektor potpuno privatiziran.
Naglašava da je ispravnije pitati zbog čega smo dopustili privatizaciju bankarstva, a ne zašto su kamate visoke.
"Istina jest da su kamate u Hrvatskoj veće nego one u Njemačkoj, Italiji i Austriji, no razlozi su za to političke prirode. Činjenica da će Hrvatska uskoro postati članica EU te gospodarska kriza koja je prisutna također utječu na visinu kamata", objašnjava.
Naglašava da država ima mehanizme za snižavanje visine kamata, no pitanje je koja bi bila konačna cijena.
"To bi možda bio odljev kapitala", upozorio je Brkić.
Prethodni članci:
arti-201010070050006 arti-201010040638006 arti-201005190072006
