Iz Privredne banke Zagreb podsjećaju da je jedina među bankama u zemlji koja već više od dvije godine nije povećavala kamatne stope svojim klijentima na kredite u otplati ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu.
"Tom svojom odlukom Banka se odrekla velikog dijela prihoda i olakšala je svojim klijentima podnošenje tereta krize i posljedica recesije", tvrde u PBZ-u, dodajući da će daljnje kretanje kamatnih stopa prije svega ovisiti o regulatornom okviru i situaciji na tržištu.
arti-201008260715006U Erste banci kamatne su stope smanjili u srpnju za 1,1 postotni bod, a podsjećaju da je ta njihova odluka zahvatila modele gotovinskih kredita sa i bez statusa klijenta, sa i bez jamaca, sa i bez garantnog pologa, modele uz policu osiguranja te modele s ostatkom vrijednosti.
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević navodi da će banke zbog najave poreza teže preuzimati rizik te da će prijetnju povećanja cijene izvora financiranja ukalkulirati u ukupnu cijenu kredita. Smatra da se za pad kamatnih stopa mora smanjiti rizik banaka.
"U tom će se slučaju prvo smanjivati kamatne stope na kreditiranje obrtnog kapitala poduzeća jer oporavak u početnoj fazi podrazumijeva sporiji rast plaća od rast produktivnosti, što tvori veću akumulaciju dodatne vrijednosti kod poduzetnika. Na tome se zasniva povećanje investicija u sljedećoj fazi gdje se stvaraju uvjeti za održivi rast", izjavio je Starčević za Business. Starčević dodaje kako su tržišne kamatne stope na najnižim razinama za kunske i za inozemne valute. Nakon rebalansa proračuna hrvatski rizik može se samo povećavati, rizičnost klijenata u produženoj recesiji također, težnja banaka za ekspanzijom kredita u tim je uvjetima nestala, a jedino je moguće daljnje smanjivanje cijene regulacije. Veće korištenje modela državnog preuzimanja dijela rizika klijenata također je ograničenog dometa, piše Businee.
"Drugim riječima, nema osnove za znatnije smanjenje kamatnih stopa bez prethodnog provođenja strukturnih reformi koje bi smanjile hrvatski rizik i pokrenule oporavak gospodarstva“, zaključuje.
"Kamatne su stope dosegnule maksimum u zadnjem kvartalu 2009. i od tada primjećujemo njihov blagi pad. Mislim da će se takav trend nastaviti, a možda čak i pojačati, ako ne bude uveden poseban porez na aktivu banaka", dodaje i njegov kolega analitičar Arhivanalitike Velimir Šonje.
Prethodni članci:
arti-201008260715006
arti-201008180113006
arti-201007300449006
