Dosadašnja politika toleriranja visokih deficita i čekanja da gospodarski rast donese uravnoteženje proračuna nije se pokazala uspješnom pa je izvjesno da će vlada premijera Tihomira Oreškovića morati pribjeći značajnijoj fiskalnoj konsolidaciji. Ona, pak, mora doći s rashodne strane, dakle bez povećanja poreznog i neporeznog opterećenja građana i gospodarstva.
Prilagodbe bi se trebale ostvariti prvenstveno na materijalnim rashodima (racionalizacijom javne nabave i boljom kontrolom korupcije), subvencijama, ukidanju nepotrebnih programa, a ako je potrebno, i smanjivanjem ukupne mase plaća javnog sektora.
Navode da predložene uštede trebaju zadovoljiti tri opća cilja: ne bi smjele ugroziti trend rasta ekonomske aktivnosti, socijalni mir te razinu kvalitete javnih usluga. Mjere fiskalne prilagodbe, koje je nužno provesti u prvoj godini mandata, moraju biti praćene i drugim strukturnim reformama, poput reforme javne uprave i pravosuđa, pojednostavljivanja poslovanja, reforme radnog zakonodavstva i slično, kojima je cilj smanjivanje troška države uz povećanje njene efikasnosti i davanja dodatnog poticaja rastu privatnih investicija i otvaranju novih radnih mjesta.
Smanjenje rashoda pod tri uvjeta
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Majić i Matej Bule danas su u sklopu okruglog stola predstavili svoj plan smanjenja rashoda proračuna i stabilizacije javnih financija.
Postavili su nekoliko uvjeta: da fiskalna konsolidacija ne smije ugroziti gospodarski rast, da se među korisnicima proračuna ne stvori osjećaj nesigurnosti, da se smanje porezna opterećenje te da ne dođe do pada kvalitete javne usluge.
"Takav zaokret podrazumijeva fiskalnu konsolidaciju koja mora pomiriti nekoliko zahtjeva. Prvi je među njima da fiskalna konsolidacija ne smije ugroziti blagi gospodarski rast u ovome trenutku. Drugi je zahtjev da se među korisnicima državnoga proračuna u što većoj mjeri nastoji ne širiti panika, nesigurnost i osjećaj egzistencijalne ugroze. Također, program mora biti orijentiran smanjenju poreznog opterećenja poduzećima, ali i poslati jasan signal međunarodnoj investicijskoj javnosti da ekonomija značajno mijenja smjer. Mora pružiti okvir za daljnje reformiranje domaće ekonomije. Unatoč smanjenju rashoda, ne smije doći do pada kvalitete pružene javne usluge", navode autori.
U prvoj godini uštede 4,68 milijardi kuna
Njihov program predviđa ukupno smanjenje rashoda od 7,68 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju. U prvoj godini rezali bi 4,68 milijardi kuna i to u prvom redu na smanjenju plaća zaposlenih u javnim službama za pet posto (1,5 milijardi kuna), smanjenju subvencija u poljoprivredi (1,4 milijarde kuna) te smanjenje mirovina (povlaštenih za pet posto, a običnih za 2,5 posto).
Majić i Bule predviđaju i smanjenje poreznog opterećenja gospodarstvu u cilju poticanja gospodarskog rasta. Konkretno smanjili bi porez na dobit s 20 na 12 posto te ukinuli porez na kapitalnu dobit, štednju i dividende. Mladi studenti uštede bi tražili prodajom nestrateških tvrtki koje su u državnom vlasništvu.
Navedene mjere bi do 2020. trebale omogućiti postizanje proračunskog suficita u 2020., pad udjela javnog duga u BDP-u za sedam posto i te značajno poboljšanje kreditnog rejtinga države.
"Ta duža vremenska dimenzija daje priliku da program bude instrument 'fine' prilagodbe, a ne radikalno rezanje i trenutno inzistiranje na fiskalnoj disciplini, iako su određeni rezovi nužni. Radi se isključivo o smanjenju rashoda, a ne povećanju prihoda uvođenjem novih poreza ili povećanjem stopa postojećih. Osim naglaska na postepenoj srednjoročnoj prilagodbi bez većih šokova za gospodarstvo", navode autori Majić i Buble.
