Devalvacija u ovom trenutku nije ono što treba Hrvatskoj, zaključak je ekonomskih stručnjaka koji su se u srijedu sastali na okruglom stolu Matice hrvatske na tu temu. Prema njihovom mišljenju niz je potrebnih priprema koje bi trebalo napraviti prije no što se provede devalvacija.
"Da sad dođe do devalvacije povećalo bi se siromaštvo u Hrvatskoj, a s druge strane ne bismo pokrenuli izvoz što je svrha devalvacije, zato što u ovom trenutku nemamo izvozni proizvod. Devalvacija mora biti na kraju reda, među zadnjim mjerama, kada definiramo što proizvoditi, kako, gdje i za koga. Dakle, prvi uvjet je sređivanje industrijske politike kojom rješavamo pitanje što proizvoditi i kako, drugi je uređivanje regionalne politike koja odgovara na pitanje gdje proizvoditi, treća je fiskalna, a monetarna politika dolazi tek na kraju. Dakle, u slučaju da sve uredimo možemo napraviti devalvaciju, ali ne nikako skokovitu", tvrdi Ljubo Jurčić.
Ako se uskoro nešto ne učini, smatra Jurčić, Hrvatska će još više gospodarski potonuti. Kako procjenjuje, proračunski deficit će puknuti do kraja 2010., a tečaj kune do kraja 2011.
Na pitanje zašto onda neki ekonomski teoretičari u posljednje vrijeme devalvaciju navode kao prvoklasnu temu, Mladen Vedriš kaže da je razlog precijenjen tečaj koji već dugo vremena ima negativan učinak i na izvoz i na zaduženje. Dugotrajno zapostavljanje tečaja kao instrumenta ekonomske politike koji se treba prilagoditi dovelo je, kaže Vedriš, do toga da je on postao cilj.
"Tečaj ne može učiniti zemlju bogatom, ali ako ga ne odredite realno zemlju može postupno siromašiti", kaže Vedriš dodajući kako se rješenje za Hrvatsku nalazi u dobro koncipiranoj ekonomskoj politici koja bi trebala uzeti u obzir postavke u Europskoj uniji te imati u vidu tri velike boljke - neefikasnost javnih servisa, nekoherentnost ekonomske politike i visoku razinu unutrašnjih troškova koja odbija domaće investitore od razmišljanja da idu van i strane investitore drži na granici.
"Ukoliko ne želimo da se dogodi šok, a on će se dogoditi jer se ne može svake godine posuđivati tri milijarde eura i očekivati da će to ići u nedogled, tada se moramo suočiti sa sobom, podići efikasnost, sniziti troškove i tada smo zapravo završili s ovim raspravama. Tada tečaj nominalno može ostati isti. Ako je ostao isti i troškove smo snizili, tada oni koji izvoze i stvaraju i dobivaju znatno više mogu biti profitabilni i priča se uravnotežuje", kaže Vedriš navodeći kako Hrvatska za "popravke" još ima vremena u narednoj godine, ali ne i poslije toga.
Vezani članci:
arti-201011290371006
arti-201011250872006
arti-201010110457006
