Podsjetimo, svi stanovi u zgradama koje je investitor izgradio izvan gabarita građevinske dozvole (napravio veći broj stanova od dopuštenog), bit će nelegalni unatoč tome što vlasnici posjeduju elaborat o etažiranju, vlasnički list i ostale potrebne papire.
Stanovi u takvim zgradama moći će se legalizirati samo ako struka (arhitekti i građevinari) potvrdi da je zgrada izgrađena sukladno propisima važećim u vrijeme gradnje. Ako nije, neće se moći legalizirati, a vlasnici stanova u takvoj zgradi (dakle i banke!) neće ih moći prodati niti će ih njihova djeca moći naslijediti.
Hoće li ovaj zakon dodatno usporiti tržište nekretnina, pitali smo profesora Josipa Ticu s Ekonomskog fakulteta.
"Mislim da je ključno spriječiti takve pojave u budućnosti, a ono što je sagrađeno može biti legalizirano ako se otklone prepreke za legalizaciju. Npr. proširenje prolaza za vatrogasno vozilo u konkretnom slučaju", smatra Tica.
Zašto ne kazniti investitore?
Na pitanje je li Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja odabralo najbolji mogući model legalizacije postojećih nelegaliziranih objekata, Tica je dao zanimljiv odgovor:
"Većina zemalja sankcionira navedene poteze investitora na način da svi viška stanovi dobiju čiste papire, ali automatizmom postaju vlasništvom države i u njih se useljavaju najteži socijalni slučajevi zbog pospješivanja socijalne mobilnosti stanovništva."
Ako ništa, to bi možda bila primjerena kazna onim investitorima koji su svjesno kršili propise, obogatili se prodajući stanove građanima koji su za njih dizali skupe kredite, a sad još jednom moraju platiti papirologiju za koju su vjerovali da je ispravna. A ako imaju nesreću da se kod njihove zgrade npr. ne može proširiti prolaz za vatrogasna kola, ostat će, sudeći po nacrtu zakona, vječni zarobljenici zgrada u kojima žive već 10 ili 20 godina – nelegalno.
