Promatraju li se komponente BDP-a na rashodnoj strani, ekonomisti očekuju da će jedini pozitivan doprinos doći od izvoza (rast od 2,2 posto), a doprinos svih ostalih komponenti je negativan. To ne čudi kada je riječ o državnoj potrošnji, za koju se očekuje realni pad od 1,8 posto, stoji u publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB), u tekstu pod naslovom "Ekonomisti: pesimisti ili realisti?". Zanimljivo je da se i kod investicija očekuje mali minus, prenosi HRT.
Ekonomisti u prosjeku očekuju saldo opće države na 4,9 posto BDP-a, što je lošije od zahtjeva EU-a u sklopu Procedure prekomjernog deficita, koja iznosi 4,6 posto. Pritom postoje velike razlike među očekivanjima pojedinih ekonomista - najveći pesimist predviđaju deficit od 5,5 posto, a najveći optimist od 3,8 posto BDP-a. Rezultat takvih kretanja vidi se u brzoj akumulaciji javnog duga. Ekonomisti očekuju da će dug, bez uključenih jamstava i HBOR-a, premašiti 70 posto BDP-a, i to bez učinaka reklasifikacije duga, koja se očekuju na jesen, kada bi javni dug mogao dosegnuti gotovo 80 posto.
