Broj nekretnina koje su se našle "na bubnju" od 2009. do danas porastao je za nevjerojatnih 110 posto. Dokaz je to da se hrvatski građani sve teže nose s krizom te da sve teže podmiruju dugovanja.
Presudan dogovor s bankama
Član kriznog stručnog tima Danas.hr-a i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović smatra da će broj ovrha i dalje rasti. Budući da su mahom vezane uz banke, napominje da ovrhe ne ovise samo o gospodarskoj situaciji. Prema njegovom mišljenju, jedan dio banaka je svojim klijentima izlazio u susret, dok je drugi posao loše odradio.
"Odnosi kreditora i dužnika mogli bi se bitno poboljšati samo kada bi postojala volja za suradnju", kaže Ranilović dodajući pritom da povećanje broja nekretnina pod ovrhom i njihova prodaja neće utjecati na cijene nekretnina općenito. Naravno, nekretnina koja se prodaje preko ovrhe gotovo nikada ne postigne cijenu svoje stvarne vrijednosti. No, pokrije nagomilane dugove.
Oni koji pak dobiju rješenje o ovrsi nad svojim nekretninom trebali bi prije svega iskoristiti sve svoje pravne mogućnosti kako bi se od ovrhe spasili. Tvrdi to odvjetnik Veljko Miljević ističući riječi "ako je to moguće".
Borba protiv neosnovanih rješenja o ovrsi
"Dobije li netko rješenje o ovrsi, a da ne zna da se protiv njega vodi neki postupak, treba prvo provjeriti je li to rješenje doneseno na temelju vjerodostojne isprave. Potom ima pravo na prigovor, nakon kojeg se vodi ispitivanje osnovanosti. Po završetku tog postupka izdaje se novo rješenje, na temelju kojeg opet postoji mogućnost žalbe", kaže odvjetnik V. Miljević dodajući da se u slučaju vjerodostojnog potraživanja ne može učiniti ništa, osim da se pokuša dogovoriti s onima koji od dužnika nešto potražuju.
Pritom podsjeća da treba pripaziti i na ovrhe koje se ne odnose na nekretnine nego na blokadu računa u banci.
"Onaj tko odjednom dobije obavijest od banke da mu je račun blokiran, a da prije toga nije dobio rješenje, mora znati da banka to ne može činiti bez naloga suda. U slučaju da se sve odvijalo preko javnog bilježnika, može se podnijeti prigovor na blokadu", pojašnjava Miljević dodajući da se onome nad kojim se provodi ovrha ne smije ugroziti egzistencijalni minimum, odnosno da postoje stvari koje ne mogu biti predmet ovrhe.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
specijal-201012070191004-Pakao ovrha
