Cijene hrane već su sad najviše u gotovo sedam godina. Rasle su i plaće, ali ni približno kao inflacija. Od prošle godine u prosjeku tek za 4 posto. I prije inflacije se nije moglo govoriti o europskom standardu, a sada su stvari samo još gore. Na hranu odlazi najviše, svaka treća zarađena kuna iz obiteljskog budžeta.
Ne znam više do kad ćemo moći
RTL dosje je istražio što to konkretno znači za obitelji u Hrvatskoj. "Šparamo na sebi, najviše da priuštimo djeci’’, rekla je Alma Perić iz Zagreba. "Ne znam do kad ćemo moći to", izjavila je Sandra Lončar iz Zagreba i dodaje: Spajaš kraj s krajem, iz mjeseca u mjesec – iz šupljeg u prazno pretačeš, cijene su otišle abnormalno gore".
„Ono što si mogao za 200 kuna kupiti stvari u dvije – tri vrećice, sad doneseš u jednoj vrećici“, izjavila je Ljerka Kovačević iz Zagreba.
'U svijetu padaju cijene hrane, kod rastu'
Vlada tvrdi da pokušava zaštiti standard. Smanjili su PDV, isplaćivali energetski dodatak, zamrznuli cijenu plina i struje, ograničili cijene goriva i 9 osnovnih prehrambenih namirnica. Sve to, očito nije bilo dovoljno da zaustavi rast cijena.
„Zanimljivo je pokazati da s jedne strane u svijetu već zadnjih 6 mjeseci neprekidno padaju cijene hrane, a u Hrvatskoj u tom istom vremenu neprekidno rastu“, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. A upravo je hrana rasla najviše – gotovo 20 posto plaćamo je više. Restorani i hoteli skuplji su za 18 posto, a za stanovanje i energiju u prosjeku izdvajamo 16 posto više.
„Inflacija je doista rekordna, raste zadnjih 6 mjeseci i to je ozbiljan problem, još veći problem je da se čini da je ne možemo suzbiti“, izjavio je ranije ekonomski analitičar Petar Vušković.
Račun od 85 kuna narastao na 133
Na jednom računu sedam artikala – cijena svakog proizvoda u odnosu na lani je porasla, i to bez iznimke. Od brašna, šećera, tjestenine, kruha, preko mlijeka do toaletnog papira i jaja. U studenom prošle godine ovih 7 proizvoda stajalo smo 85 kuna, danas 133 – 47 kuna i 60 lipa pojela je inflacija.
U isto vrijeme pekari najavljuju novo poskupljenje. Od Nove godine samo za kruh mogli bi za mjesec izdvajati i do 600 kuna. „Gotovo da nema bilo koje prognoze koja bi danas bila sa sigurnošću da možemo reći da će se dogoditi pomak na bolje, uglavnom sve prognoze idu u smjeru da će doći do rasta cijena“, kazala je Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
Pa bi cijena kilograma kruha mogla bi prijeći 20 kuna, a pola kilograma 15.
„Radi se o realnom poskupljenju i to poskupljenje nije u dovoljnoj mjeri pratilo troškove koji su rasli većom stopom od cijena kruha i pekarskih proizvoda“, rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice. „Peciva znaju biti po 8 kuna, meni to jednostavno nije normalno i ne shvaćam zašto“, izjavila je Ana iz Zagreba. „Dođete u jutro, u podne vam je već druga cijena – mislim suludo“, rekao je Zvonko iz Zagreba.
Dva dana se radi da se uopće može doći na posao
A upravo takve su i cijene goriva. Više nije jeftino ni doći na posao. Cijena prijevoza narasla je za 15 posto. Više od pola Hrvata da bi napunilo prosječan spremnik od 50 litara benzina treba raditi najmanje dva dana. „Sve ove cijene koje divljaju, divljaju velikom većinom upravo zbog troška goriva, a trošak goriva u transportu u prijevozu putnika u ovom trenu čini nestvarnih 70 posto, to je suludo“, kazao je Ivan Leskovar, predsjednik udruge Autobusi.hr.
U međuvremenu su rasle i plaće, ali ne svima, a i ni približno kao inflacija. Na razni zemlje u godini dana više su za 4 posto. „Dobila sam plaću identičnu za 8., 9. i 10. mjesec – 100 kuna razlika, a oni su od 1.10. povećali osnovicu za 6 posto, a cijene su otišle 20 do 30 posto gore“, kazala je Blaženka Prelovšek iz Zagreba. „Bez povećanja plaća, bez povećanja mirovina nema koraka dalje. Pa čak i na štetu mogućih investicija i ulaganja, može netko ulagati dokle god hoće, ako nema kupovne moći kojom će se plaćati robe i usluge zbog kojih su se ulaganja dogodila“, rekao je Sever.
Plaće su rasle i nastavit će rasti, kažu poslodavci. „Utvrdili smo da je od početka godine prosječno povećana plaća među našim članovima za preko 10 posto, i povećanje plaća se kontinuirano događa“, rekla je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Inflacija pojede više od čitave plaće
„Ostaje pitanje realne kupovne moći – bez obzira što je u javnom sektoru nešto povećana razina plaća, što su neki privatnici podigli plaće, budimo svjesni da je standard svih građana pao“, kazao je Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Uzme li se za primjer medijalna plaću od 6 i pol tisuća kuna i pomnoži s 12 radnih mjeseci, na godinu radnik zaradi oko 79 tisuća kuna. Inflacija je ukrala više od 10 tisuća, pa se samo za nju radi više od jednog cijelog mjeseca.
Iz Vlade kažu iduće će godine rast biti sporiji – očekuju inflaciju od 5 posto. Iz HNB-a nisu toliko optimistični. „Mi u ovom trenutku vidimo stopu inflacije iduće godine između 6 i 7 posto. Više, da, ali znatno niža od ove, mislimo da će se stopa inflacije praktički prepoloviti“, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
