Udruga Franak danas je reagirala na objavljene podatke HNB-a o malom broju pritužbi građana na neregularnosti u poslovanju banaka koje su zaprimili u ovoj godini. Navedeni podaci, ističu u udruzi, ukazuju na činjenicu da postoji ogromna razlika u percepciji učestalosti neregularnosti u poslovanju banaka od strane potrošača, korisnika bankovnih i financijskih usluga, i Direkcije za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a.
"Na naš telefon i e-mail svakodnevno se javljaju ljudi koji trebaju pomoć i savjet, jer iste ne mogu dobiti kod svojih banaka partnera", kažu iz udruge Franak ističući kako se najčešće pritužbe odnose na manipuliranje kreditnom sposobnošću, manipuliranje instrumentima osiguranja, jednostrano mijenjanje ugovorne kamatne stope bez prethodne obavijesti i obrazloženja, nedostavljanje novih otplatnih planova kao sastavnih dijelova ugovora o kreditu prije promjene visine kamatne stope, netransparentni obračun kamate i izračun mjesečnih anuiteta, netransparentni obračun i nezakonitu naplatu bankovnih naknada, istovremenu primjenu povećane kamatne stope i valutne klauzule za kredite vezane na CHF, u trenutku ekstremnog povećanja tečaja CHF kod klijenata koji su pravovremeno obavijestili banku o smanjenoj kreditnoj sposobnosti te nemogućnost dogovora s bankom partnerom u dugoročnom kreditnom poslu, u kojem banka dovodi korisnika kredita u neravnopravan položaj izlažući ga dodatnim troškovima.
"Postoje i indicije da poslovne banke već dugi niz godina prakticiraju ovdje opisano poslovno ponašanje, čime rade štetu klijentima i opstruiraju razvoj zdrave konkurencije u ponudi kreditnih i drugih financijskih proizvoda. Takvim ponašanjem dovele su mnoge od korisnika kredita na rub bankrota izlažući ih mogućim ovršnim postupcima nad nekretninama čija je kupnja realizirana namjenskim stambenim kreditima, a svoje poslovanje izložile su rizicima usklađenosti (pravnim rizicima) i reputacijskim rizicima", priopćeno je iz udruge Franak.
'Banke ne posluju u skladu s dobrim poslovnim običajima'
Iako poslovne banke reklamnim kampanjama nastoje zadobiti povjerenje korisnika svojih usluga i potencijalnih klijenata, nepobitna je činjenica, kažu iz udruge, da ga one gube i da prosječni potrošač korisnik bankovnih i financijskih usluga sve manje vjeruje poslovnim bankama i proizvodima koje one nude.
"Gubitak povjerenja u poslovne banke posljedica je činjenice da one ne posluju u skladu s dobrim poslovnim običajima i da ne vode računa o usklađenosti s drugim pozitivnim zakonima RH. Takav način poslovanja, u kojem se ne poštuje princip jednakopravnosti ugovornih partnera, mogao bi nanijeti nenadoknadivu štetu korisnicima bankovnih i financijskih usluga te izazvati dugotrajno nepovjerenje u poslovne banke i njihove proizvode", zaključuju iz Franka koji se danas u ime svojih 3.500 članova službeno obratio Direkciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a s prijedlogom za uspostavljanje suradnje koja bi bila usmjerena na pripremu zakonskih i podzakonskih akata koji bi u budućnosti uspješnije i pravednije regulirali odnose između poslovnih banaka i korisnika bankovnih i financijskih usluga.
"Donošenje nove zakonske regulative moglo bi biti prevencija od mogućih brojnih pojedinačnih tužbi građana korisnika bankovnih i financijskih usluga koje bi u budućnosti mogle preplaviti ionako pretrpane hrvatske sudove", zaključuju iz Franka.
