Prema Eurostatovoj metodologiji, takvom osobom smatraju svi oni koji u posljednja četiri tjedna nisu imali nikakav posao, sposobni su za rad, ali trenutno ne traže niti u sljedećim tjednima namjeravaju potražiti posao.
Od ukupno 328.254 nezaposlenih u Hrvatskoj, takvih je 7,5 posto, ili točno 26.627 osoba, po čemu i jesmo u samom europskom vrhu. Prosjek cjelokupne Europske unije je 4,1 posto nezaposlenih koji ne traže posao, dok je, primjerice, u Velikoj Britaniji taj postotak 2,2 posto, u Njemačkoj 1,2 posto, u Češkoj 0,9 posto, a u Litvi najniži u Europi – samo 0,7 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Mladi žive kod roditelja
Najviše postotke neaktivnih nezaposlenih bilježe Italija, Hrvatska, Portugal, Turska, Bugarska kojima je zajednička još jedna dominantna karakteristika: te su zemlje sve redom u europskom vrhu po duljini ostanka mladih u roditeljskom domu. Hrvatska, primjerice, na ovoj listi zauzima drugo mjesto, sa 71 posto mladih od 18 do 34 godine koji još uvijek žive s roditeljima.
"Produženi boravak u roditeljskom domu zasigurno može biti faktor koji potiče neaktivnost, pogotovo u zemljama poput Hrvatske, Bugarske, Italije i sličnih, gdje znatan postotak ljudi posjeduje nekretnine. Mladima je naprosto lakše ostati u velikoj obiteljskoj kući nego u nekakvom unajmljenom stanu, kako je to najčešće slučaj u zapadnoeuropskim zemljama", kaže sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Bagić smatra kako se činjenica da je Hrvatska u samom europskom vrhu po postotku neaktivnih nezaposlenih osoba može objasniti sljedećim faktorima.
"Prvo, jedan dio populacije spada pod tzv. obeshrabrene, dakle one koji su davno izgubili nadu da će pronaći ikakav posao te ga više i ne traže. Najčešće je riječ o starijim industrijskim radnicima u manjim gradovima i nerazvijenijim područjima koji, u modernom vremenu, više ne mogu pronaći posao koji je u skladu s njihovim kvalifikacijama i sposobnostima.
"Drugi razlog tiče se sive ekonomije. Ljudi koji ostanu bez posla često su prisiljeni naći alternativu koja nije vezana uz formalno tržište rada i, ako je nađu, ostaju joj dugoročno vjerni, a zadržavaju status nezaposlenosti dokle god mogu. Nadalje, dio populacije samo je formalno nezaposlen jer na taj način ostvaruju neka prava..., dodaje sociolog.
