I prije nego je u ponedjeljak započeo sastanak bankara u Hrvatskoj udruzi banaka svjetska su devizna tržišta jasno signalizirala da s današnjim danom i na domaćim tečajnicama slijedi novi rekordni tečaj švicarskog franka. Srednji mu je tečaj sada 6,85 kuna.
Rješenja kojim bi se pomoglo građanima koji imaju kredite vezanih za švicarski franak još nema. Nije jasno hoće li nakon niza primjedbi vezanih uz neprihvatljivost modela s kojim je premijerka Jadranka Kosor prerano istrčala u javnost Vlada prijeći na uvođenje poreza bankama kao plan B ili će se prvotni plan modificirati.
Izvjesno je, međutim, da inicijalni plan u sebi ima apsurdnih elemenata, a možda najslikovitije to pokazuju upravo primjeri dvaju Vladinih pregovarača s bankama, ministra Đure Popijača i Vladina potpredsjednika za investicije Domagoja Miloševića. Obojica su, naime, i sami "pogođeni" galopiranjem švicarske valute jer imaju (prvi izravno, drugi preko supruge) kredite u švicarskim francima i time su zapravo izravno zainteresirane strane, piše Poslovni dnevnik.
U Popijačevu slučaju posrijedi je 20-godišnji kredit od 507.000 franaka iz 2007. godine, dok Miloševićeva supruga od 2008. otplaćuje 30-godišnji kredit od 194.000 franaka. Popijaču je, prema veoma gruboj računici tadašnjih i današnjih tržišnih parametara, rata kredita porasla za otprilike 8.000 kuna, na 22-23 tisuće, što premašuje i visoku ministarsku plaću (19.000 kuna).
Kosor bi pomogla i bogatim dužnicima
Onako kako je prvotno premijerka predstavila sporni model, i spomenuti bi dvojac mogao biti njegovim korisnikom iako prema imovinskim karticama i Popijač i Milošević imaju niz nekretnina i pokretnina ukupne vrijednosti više milijuna. Takvih primjera među dužnicima u francima ima nemali broj, a oni samo pokazuju što znači pod egidom socijalne osjetljivosti posezati za linearnim rješenjima.
Nije ni nelogično ni nelegitimno da se prema bankama u tom smislu napravi i pritisak kako bi ih se natjeralo na jači angažman u rješavanju problema čijem su eskaliranju ipak držale ljestve. Ne tako davno u vlastitim borbama za tržišne udjele svojedobno su agresivno reklamirale kredite u "švicarcima".
No, list zaključuje da su se u Vladi zaigrali širokogrudnim populističkim idejama, želeći time što više poentirati u kampanji, a pritom zanemarujući rizike koje nose presedani poput privilegiranja jedne skupine dužnika u odnosu na druge. Zanemaruje se i da bi relativno brzo mogli pojačati pritisci referentnih kamata na porast kamatnih stopa odnosno na poskupljenje kredita u eurima.
Završni sastanci bankara uslijedit će netom poslije Velike Gospe, a prije konačnog rješenja, posebice imajući na umu preispitivanje poreza bankama, u ekonomskim se krugovima računa da bi se o svemu ipak mogla očitovati i Hrvatska narodna banka, koja se u dosadašnjim inicijativama držala po strani.
specijal-201012070191004-Muke sa švicarcima
Vezani članci:
arti-201108080210006 arti-201108080084006 arti-201108080693006 arti-201108080203006 arti-201108080450006
