Vlada je prošli tjedan predstavila novi paket mjera za pomoć gospodarstvu u vrijeme koronakrize. To je svojevrsni redizajn prvog paketa mjera donesenog još u travnju, a ključne su novosti skraćivanje radnog vremena na 70 posto, umjesto dosadašnjih 50 posto te stupnjevanje potpora sukladno padu prometa.
Nove Vladine mjere pomoći poduzetnici su pozdravili, no upozoravaju na još veći problem - hitno su im potrebni krediti kako bi održali likvidnost, a tvrde da ih banke ne daju. Kako prenosi Novi list, na nedavnom sastanku čelnika HGK-a i Hamag Bicroa, osim što je istaknuto kako poduzetnici, između ostalog, traže produženje rokova za kredite i refinanciranje postojećih obaveza, važno pitanje ostaje bez odgovora – mogu li sredstva Hamaga koristiti i oni koji koriste vladine potpore za očuvanje radnih mjesta.
Na pitanje jesu li tvrtke iz najpogođenijih sektora, turizam, prijevoz, ugostitelji, event industrija, uopće kandidati za kredit kod banaka, ili su u startu "isključeni", te mogu li firme kojima je pao prihod toliko da će koristiti mjere Vlade uopće dobiti kredit, ili je nužno državno jamstvo, odgovori su kontradiktorni iz državnih instititucija, ali u mnogođemu i iz banaka, u kojima redom ističu kako svakom slučaju i klijentu pristupaju individualno. Ne žele eksplicitno navesti da je neka djelatnost, ma koliko god bila pogođena, automatski isključena, ali ističu kako će "uloga garancijskih shema nedvojbeno jačati".
'Kredit uz potrebne instrumente osiguranja'
"I dalje je u tijeku ugovaranje COVID-19 mjera za olakšavanje otplate financijskih obveza poslovnim subjektima uz mogućnost ugovaranja moratorija do 31. ožujka 2021. za sve klijente koji zadovoljavaju propisane kriterije. Sukladno tome, klijenti su još uvijek većinom fokusirani na navedene mjere, a u slučaju da ne zadovoljavaju kriterije za ugovaranje moratorija, a suočavaju se s nemogućnošću otplate obveza uzrokovanom teškoćama s likvidnosti, ide se u redovni reprogram ili se klijentima koji zadovoljavaju kriterije banke može odobriti novi kredit za likvidnost, uz potrebne instrumente osiguranja, kako bi se pomoglo klijentima i gospodarstvu, kažu u HPB-u.
Slično ističu i u PBZ-u. "Banka individualno pristupa procjeni rizika klijenata te ocjenjuje stabilnost poslovanja prije i tijekom Covid utjecaja te s posebnim naglaskom sagledava održivost poslovanja u narednom razdoblju," ističu u PBZ-u.
U OTP banci kažu da su, pored moratorija, koji i sami na neki način predstavljaju oblik kratkoročnog kreditiranja, aktivni i u primjeni svih dostupnih garantnih shema na nivou tržišta te osiguravaju da niti jedna industrija ne bude apriori neprihvatljiva za razmatranje novih kreditnih aranžmana.
"Kroz ovu tešku godinu odobrili smo nove kredite tvrtkama iz svih grana koje ste spomenuli. S istom praksom ćemo nastaviti i ubuduće te ćemo nastaviti iznalaziti načine financijskog pomaganja klijentima koji će trpjeti posljedice reducirane gospodarske aktivnosti. Ono što je tu važno spomenuti jest da potporna uloga države mora i dalje ostati proaktivna, s naglaskom na jednostavnost i maksimalno brzu provedbu spomenutih garantnih shema. U tom svjetlu i uz pokroviteljstvo Ministarstva financija aktivno razgovaramo sa svim institucijama na tržištu, sve kako bi se garantni potencijal što prije spustio do onih kojima najviše treba", tvrtki pogođenih pandemijom, ističu u OTP-u.
U Erste banci kažu da se svaki zaprimljeni zahtjev za kredit promatra individualno, a naglasak se stavlja na bonitet tvrtke, namjenu kredita, realnost i analizu projiciranih izvora povrata preuzetih kreditnih obveza, te perspektivu gospodarske grane unutar koje tvrtka posluje. Kod poduzetnika početnika je vrlo važna urednost u podmirivanju eventualnih kreditnih obveza koje on ima kao fizička osoba.
'I u ugroženim djelatnostima postoje proaktivni'
"Treba reći kako se potencijal poslovanja ipak, prije svega, veže uz potencijal samog poduzetnika, jer i u objektivno tržišno ugroženim granama postoje proaktivni i inovativni poduzetnici koji svojom upornošću i vizijom dokazuju da postoje tržišne niše u kojima se mogu ostvariti uspješni poslovni rezultati i značajan investicijski potencijal", navode u Erste banci.
Govoreći o kreditiranju u krizi, ekonomski analitičar VelimirŠonje nedavno je istaknuo da smo u inicijalnoj fazi krize, u ožujku, imali snažan odgovor banaka na potražnju poduzeća za kreditima. Nije bilo kreditnog loma ni šoka.
No, kako vrijeme prolazi, BDP je pao, banke revidiraju planove i situacija više nije tako jasna. O garancijskim shemama je rekao da, ako ih je premalo i ako su stope pokrića rizika niske, nećemo imati kreditnu aktivnost, neizvjesnost će prevladati.
"Imat ćemo u tom slučaju kreditni lom, i nećemo imati dovoljnu ponudu kredita za izlazak iz krize. S druge strane, ako su pokrića previsoka, ako su kreditne sheme preizdašne, financirat ćemo zombi poduzeća, koja će preživjeti tri, šest, 12 mjeseci dulje, no hoće li ona donijeti rast i razvoj? Ako su zombi poduzeća koja nemaju perspektivu, neće. Potrošit ćemo sredstva, uzet ćemo ih nekom drugom, gdje su mogla biti korisnija u smislu alokacije resursa", upozorio je Šonje.
Na razini Danske, manje od Njemačke
Direktor HUB-a Zdenko Adrović iznio je podatak da je korištenje garancijskih shema u Hrvatskoj na tri do četiri posto BDP-a, što je na razini Danske i Nizozemske, ali i bitno manje nego u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji.
"Uloga garancijskih shema bitna je i u 'mirotvornom' razdoblju, a tijekom krize je i veća. Moramo ih redefinirati, nadam se da će se poboljšati, posebno kod nekih sektora koji bez njih neće moći preživjeti", rekao je šef HUB-a.
