Razlozi za pogoršanje UniCreditove procjene su veći pad BDP-a u prvom kvartalu od očekivanog (-2,5 posto), daljnje smanjenje prometa trgovine na malo i industrijske proizvodnje u travnju, piše financijski portal Bankamagazine.hr.
"Zbog niže domaće potražnje i stoga niže iskorištenosti proizvodnih kapaciteta ne očekujemo oporavak investicija ove godine. I dalje očekujemo blagi oporavak ekonomske aktivnosti prema kraju godine, ali on neće uspjeti preokrenuti negativne trendove u prvoj polovici godine", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja novih UniCreditovih makroekonomskih prognoza za SIE regiju.
Naime, za razliku od zemalja u okruženju industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca 2010. ne pokazuje znakove oporavka. Dapače, industrijska se proizvodnja smanjila 6,6 posto na međugodišnjoj razini u travnju. Međutim, povećanje proizvodnje čelika nakon puštanju u pogon novih kapaciteta u lipnju u Sisku i nešto bolji podaci o novim narudžbama u industriji u travnju upućuju na blagi oporavak industrijske proizvodnje u ostatku godine, procjenjuje Šaravanja.
Deficit veći od Vladinih prognoza
"Naša prognoza inflacije za ovu godinu smanjena je na jedan posto zbog slabe domaće potražnje i nešto jačeg tečaja", kazao je ekonomist Zabe i istaknuo kako podaci o uvozu i izvozu dobara također upućuju na daljnje smanjivanje deficita tekućeg računa platne bilance s 5,2 posto BDP-a u 2009. na očekivanih 3,4 posto BDP-a u ovoj godini.
Ne iznenađuje prihodovna strana proračuna, obzirom na trendove u ekonomiji i podatak da je deficit središnjeg proračuna u prvih 5 mjeseci godine u deficitu od 7 milijardi kuna. To jasno govori da će na kraju 2010. deficit biti znatno iznad vladinih prvotnih prognoza. Međutim, glavni rizici za proračun i dalje su na rashodovnoj strani i to prvenstveno zbog potencijalnih obveza po jamstvima. "Mi se nadamo da će u ljetu očekivani rebalans proračuna ponuditi više informacija o tome. Našu prognozu deficita konsolidirane opće države za ovu godinu povećali smo s 4,9 posto na 5,9 posto BDP-a", kaže Šaravanja u UniCreditovoj CEE Quarterly publikaciji za treće tromjesečje, a prenosi Bankamagazine.hr.
"Objava Vladina Programa ekonomskog oporavka sredinom travnja, prije izbijanja najnovije faze grčke krize, ugodno je iznenadila u smislu da je program nedvojbeno tržišno orijentiran. No, višemjesečni pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko izmjena kolektivnih ugovora i u konačnici sindikalno prikupljanje potpisa za referendum o predloženim izmjenama ZOR-a krajem lipnja jasno pokazuju da će nosioci ekonomske politike u budućnosti trebati puno više truda uložiti u argumentiranje svojih stavova kako bi pridobili naklonost većine birača za predložene reforme", komentirao je Šaravanja tijek provođenja ekonomskih reformi.
"Ostajemo pri stavu da ukoliko tečaj kune u odnosu na euro ostane stabilan, neće doći do promjena monetarne politike. Nakon slovenskog referenduma početkom lipnja očekujemo skorašnje otvaranje preostala 3 poglavlja u procesu pridruživanja Europskoj uniji", kazao je ekonomist objašnjavajući zašto ne očekuje promjenu kreditnog rejtinga u idućih 12 mjeseci.
