Podaci su to što ih je Ministarstvo financija dobilo u razmjeni informacija s državama članicama, ali direktiva koja propisuje razmjenu podataka o zaradi od kamata ne štednju ne propisuje dostavu podataka o iznosu štednih uloga, pa se precizno ne zna koliki je iznos štednje.

Uz to podatak o 12.500 računa ne znači i da štednju u tim zemljama ima toliki broj građana, jer se pojedina osoba može pojavljivati i više puta, odnosno može imati više štednih računa.

Iako kamate na štednju variraju od države do države, od banke do banke, ali i u istoj banci ovise o iznosu štednje i ročnosti, može se pretpostaviti da uz prosječnu kamatu od dva posto građani Hrvatske u 19 članica Europske unije imaju štednju od oko osam milijardi kuna, odnosno veću od milijardu eura.

To bi značilo da je u prosjeku na svakom od 12 i pol tisuća računa oročeno oko 640 tisuća kuna i da su u prosjeku godišnje ubrali oko 12.800 kuna kamata.