No, Biden je i te kako dobro znao za visemjesecne pritiske EU-a na Bugarsku, kao i za negativan stav Europske komisije prema izgradnji Juznog toga, i, sto je jos vaznije, zajednicko protivljenje EU-a i NATO-a sirenju ruskog utjecaja na ovaj dio Europe.
Vijest o odustajanju od Juznog toka, ukupno vrijednog oko 40 milijardi dolara, izazvala je sok i nevjericu u vladi nasih srbijanskih susjeda, koji su upravo na tom projektu temeljili svoju energetsku stabilnost. Iz nase Vlade stizu samouvjerene izjave. No, treba kazati i kako nasa izvrsna vlast za poziciju Hrvatske u ovoj 'igri' Zapada i Rusije bas i nema neke narocite zasluge. Cini se kako smo na najboljem putu da postanemo energetski lider regije - ni krivi ni duzni!
'Vidoviti' ministar
To proizlazi i iz komentara ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka za Slobodnu Dalmaciju: ''Rusko odustajanje se na nas ne referira niti najmanje, ne ugrozava nasu energetsku strategiju. Mi smo otvorili opciju izgradnje odvojka za Juzni tok, jer Hrvatska nije imala prigodu da bude na glavnoj trasi Juznog toka. Nakon toga smo krenuli u projekt istrazivanja plina i nafte te izgradnje LNG-a, a to ce ocito biti jedina opcija dopreme plina u ovaj dio Europe. I ocito je da smo bili u pravu.''
No, unatoc 'vidovitosti' o kojoj govori ministar, cini se da naziruci rasplet citave price vise spada u onu 'vise srece, nego pameti'.
''Mi smo i dosad previse ovisili o plinu iz Rusije, a povecanje te ovisnosti ne bi bilo dobro ni za ekonomiju ni za politicku stabilnost u regiji'', komentira ekonomski analiticar dr. Damir Novotny. ''Upravo zato, ja na rusko odustajanje gledam pozitivno, ovo nam je prigoda da nadoknadimo izgubljene godine, a izgubili smo ih najmanje 15, uzdajuci se u opskrbu iz jednog izvora.
Geopoliticka igra
Ovo treba biti i poticaj za istrazivanja mogucih izvora nafte u nasem podmorju, ali i za projekt LNG terminala za ukapljeni plin'', kaze dr. Novotny. Darko Horvat, predsjednik HDZ-ova Odbora za energetiku, rudarstvo i zastitu okolisa, podize rucnu: ''Najavu odustajanja 'Gazproma' od Juznog toka ne treba uzeti kao konacnu odluku. U ovoj geopolitickoj igri ruska se strana odlucila za potez kojim uzvraca udarac na ekonomske sankcije od strane EU-a.'' Horvat podsjeca da se i dalje preko 54 posto potreba za plinom u Europi podmiruje iz ruskih izvora.
Da obustavljanje Juznog toka nije dobra vijest za Srbiju, kroz koju je trebalo proci 422 kilometra plinovoda, nije jucer krio ni premijer Aleksandar Vucic. Ekonomski novinar iz Beograda Misa Brkic zato kaze: ''Na Srbiji je da sad, kad je vec tragicno zakasnila, pocne razmisljati o svojoj energetskoj buducnosti. I to europskom pamecu, kako bi nasla zamjenu za ruski plin.''
Srbija se uspavala
Brkic primjecuje da se ''Srbija uspavala na lovorikama Juznog toka'' i - kao da je slusao Bidena - istice mogucnosti koje u perspektivi nudi projekt LNG-a na Krku te Jadransko-jonskog plinovoda koji bi od Azerbajdzana preko Grcke, Albanije i Crne Gore trebao dosegnuti do Hrvatske.
Inace, vijest o ruskom odustajanju s nelagodom je primljena i u Madarskoj, u cijem je parlamentu proslog mjeseca izglasana promjena zakona koji omogucuju izgradnju njihova dijela Juznog toka. http://slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/266550/Default.aspx
