Na listi globalne konkurentnosti za 2018. godinu, koju je objavio Svjetski gospodarski forum (World Economic Forum - WEF) Hrvatska je s ocjenom 60,1 svrstana na 68. mjesto od ukupno 140 gospodarstava svijeta. Time je ovogodišnjim istraživanjem obuhvaćeno 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije.
WEF-ov hrvatski partner u Programu globalne konkurentnosti, Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), ističe da je WEF ove godine bitno promijenio metodologiju istraživanja. Prema staroj metodologiji , Hrvatska je lani zauzela 74. mjesto, iako je i tada imala istu ocjenu (60,1) kao i u ovogodišnjem izvješću, prenosi N1.
Napredovali s istom ocjenom kao lani
"U odnosu na prošlu godinu, ocjena konkurentnosti Hrvatske ostala je nepromijenjena (60,1), a izgubili smo dvije pozicije uslijed određenog napretka zabilježenog u Srbiji i Gruziji", navode iz NVK-a.
"Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju", kazao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, dodavši da bi takav pristup upravljanja javnim politikama vratio nadu u bolju budućnost.
"To bi, vjerojatno, pozitivno utjecalo na zadržavanje mladih u Hrvatskoj i potaknule mnoge naše sugrađane na poduzetništvo i uključivanje u gospodarski razvitak, a time i u realizaciju željene zajedničke budućnost. Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak. Na svim čimbenicima u društvu je odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka", smatra Mudrinić.
Dvanaest stupova konkurentnosti
U NVK pojašnjavaju kako je pri novoj metodologiji ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udjel "čvrstih" statističkih indikatora, uz one iz ankete gospodarstvenika, povećan s ranijih 31- 43 posto na 70 posto, što znači da sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima.
Metodologija se temelji na 12 stupova konkurentnosti: institucijama, infrastrukturi, primjeni ICT-a, makroekonomskoj stabilnosti, zdravlju, obrazovanju i vještinama, tržištu proizvoda, tržištu rada, financijskom sustavu, veličini tržišta, poslovnoj dinamici i kapacitetu za inovacije. Ti su stupovi razvrstani u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem. Kako se ističe u izvješću, sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.
Tako je na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska najlošije rangirana u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje drži 106. poziciju, po tržištu rada je na 96, mjestu, po veličini tržišta drži 78. mjesto, a kada su u pitanju institucije nalazi se na 76. poziciji. Najbolje je, pak, pozicionirana po infrastrukturi, na 36. mjestu, zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.).
Po čemu smo dobri, a po čemu loši
Novom metodologijom se mjeri i udaljenost od idealnog stanja, u rasponu od 0 do 100, a Hrvatska je po tome najlošija po kapacitetu inovacija, s ocjenom 38 od 100, poslovnoj dinamici (56 od 100), te veličini tržišta (50 od 100). Najbolja je u području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77 od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69 od 100).
"Izvješće pokazuje da kroz bitan napredak u ukidanju administrativnih procedura, stvaranju ozračja pravne sigurnosti te smanjenju davanja poduzetnika, vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga", kažu u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.
Izvješće još pokazuje da je Hrvatska kao i prošlih godina najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.) te efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.). Kao konkurentske prednosti izdvajaju se visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.) te uključenost ženske radne snage (40.).
Po novoj metodologiji WEF-a, najkonkuretnije gospodarstvo je SAD, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong... Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske su Slovenija (35. mjesto), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65.).
