Riječ je o istraživanju koje već 20 godina provodi Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, a ove godine Hrvatska je uključena petu godinu za redom.
Nakon prošlogodišnjeg realnog pada pozicije Hrvatske na ljestvici za 2. pozicije (koji je bio rezultat poboljšanja drugih zemalja i stagnacije Hrvatske), ove godine bilježimo daljnji pad za realno 2 pozicije zbog znatnog pogoršanja ocjena Hrvatske (17.5%). Ovogodišnjim padom Hrvatska se vratila na poziciju iz 2006. , kad je prvi put uvrštena u godišnjak konkurentnosti IMD-a, i našla u društvu zemalja poput Ukrajine i Venezuele.
Analiza 20 faktora konkurentnosti navodi na zaključak da je najveći dio pogoršanja ovogodišnje pozicije Hrvatske u odnosu na prošlogodišnju posljedica znatnog pada vanjskotrgovinske konkurentnosti. Faktor Međunarodna trgovina pokazuje pad 17 pozicija, a tijekom proteklih 4 godine za čak ukupno 31. poziciju. Izravne strane investicije smanjene su s 8.6% na 4.1% BDP-a. Nadalje, znatno je pogoršanje ranga Stranih ulaganja i Produktivnosti i efikasnosti, za 13 pozicija, te faktora Cijene (-7) i Poslovne legislative (-7), piše SEEbiz.
Istovremeno su smanjene subvencije (s 2.4 na 1.5% BDP-a). Anketna ocjena upravljanja javnim financijama je poboljšana, a s povećanjem budžetskog deficita s 1% na 3.5% nalazimo se među umjerenijima zemljama uključenim u IMD godišnjak.
Amerika pala s trona
Osnovna vijest ovogodišnjeg izvještaja je što SAD više nije vodeća zemlja, nego je potisnuta na treće mjesto od strane Singapura i Hong Konga, zemalja koje su najmanje pogođene krizom. Tajvan je s 23. skočio na 8. poziciju, a veliki je i pomak Malezije s 18. na 10. poziciju. Zanimljivo je da je sada Kina s 18. pozicijom bolje rangirana nego Finska, Irska i Francuska.
Vrlo je znakovit velik pozitivni pomak Poljske i Italije koje su na ljestvicama konkurentnosti u pravilu do sada bile blizu Hrvatske. Sada su se znatno udaljile te je Poljska zauzela 32., a Italija 40. poziciju.
S druge strane, apsolutno najveći pad bilježe Slovenija (-20), Slovačka (-16) i Bugarska (-15).
Nakon što je prošle godine IMD napravio "stres test"- otpornosti na krizu, ove je godine napravljen test na izloženost zaduženju - "stres zaduženosti".
Prema procjeni, prosječni dug zemalja G20 narasti će sa 76% BDP-a (2007.) na 106% u 2010. "Stres zaduženosti" IMD-a predviđa da će najviše zadužene zemlje (Japan i Italija) dug svesti na 60% BDP-a tek 2084. odnosno 2060. godine. Međutim, te su zemlje zadužene pretežito na domaćem tržištu, dok su zemlje najviše izložene riziku Grčka, koja stranim bankama duguje 106 mlrd € i Portugal s vanjskim dijelom javnog duga od 44 mlrd €.
Visoko 5. mjesto najzaduženijih zemalja zauzima SAD s predviđenim ulaskom u "zelenu zonu" 2033. godine. Ispred SAD-a nalazi se još i Belgija, a slijede Island, Grčka, Francuska, Njemačka i Velika Britanija.
Hrvatska se, s 35% javnog duga, nalazi razmjerno duboko u "sigurnoj zoni", u društvu Slovenije, Slovačke i Češke.
