Naime, sve je više onih koji smatraju da će opcija brzog puta prema Europskoj monetarnoj uniji biti teško izvediva, a takve su se procjene čule i na ovotjednom skupu koji se bavio budućnošću eura i implikacijama na Hrvatsku, piše Poslovni dnevnik.
"Hrvatska danas ispunjava dva maastrichtska kriterija, no javni će dug već ove godine - ako se uključe jamstva, HBOR i HAC - premašiti 60 posto procijenjenog BDP-a", istaknuo je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke. Maastrichtski kriteriji govore je li zemlja spremna usvojiti euro kao svoju valutu, a odnose se na: stabilnost cijena, proračunski manjak, javni dug, kamate i stabilnost tečaja.
Budući da se i u srednjem roku očekuju relativno skromne stope rasta i da ovisnost o inozemnom (re)financiranju ostaje relativno visoka (kao i teret kamata), Stojić kaže da će javni dug i u idućih nekoliko godina imati rastući trend. U uvjetima nereformiranog javnog sektora, nedovoljne konkurentnosti i nepovoljne strukture gospodarstva, izostanak reformi i značajnijih privatizacijskih prihoda bi, prema tom analitičaru, vodio javni dug ka 80 posto BDP-a u 2015. godini!
Međutim, sam ulazak u EU trebao bi donijeti disciplinirajući pritisak i potaknuti ubrzanje reformi sa ciljem stabilizacije javnih financija. Neki su na skupu komentirali da je sreća u nesreći što Hrvatska ulazi u Uniju usred konkretiziranja EU-ova Pakta za konkurentnost, jer on nameće stroži fiskalni nadzor i mjerila za konkurentnost.
U MMF-u pak procjenjuju smanjenje proračunskog manjka do 2016. na 3,5 posto BDP-a (što je također iznad maastrichtskih kriterija), dok bi javni dug bio na razini oko 54 posto BDP-a bez javnih jamstava, a s njima 70 posto.
Za Hrvatsku je zato uputno pridržavati se principa europskog Pakta za konkurentnost tj. Pakta za euro, neovisno o tome kada će ga i usvojiti kroz ulazak u eurozonu, piše Poslovni.
Vezani članci:
arti-201103070448006 arti-201101070159006 arti-201104290264006 arti-201101030521006
