Hrvatski pomorci koji plove na brodovima domaćih kompanija proteklih su se dana suočili sa smanjivanjem plaća zbog krize na brodarskom tržištu, dok većinu njihovih kolega koji kruh zarađuju na brodovima u stranom vlasništvu takvi problemi za sada zaobilaze. Kriza je zahvatila praktički sve svjetske brodare, pa neki režu troškove prodajom neprofitabilnih brodova, a neki su se odlučili za smanjenje plaća pomorcima.Na stranim brodovima plovi oko 13 tisuća Hrvata. Njima, ali i njihovim kolega iz europskih zemalja, sve su veća konkurencija radnici iz Azije, posebno Filipinci, Kinezi i Pakistanci. Njihove su plaće u pravilu 30-ak posto niže od europskih članova posade na istoj poziciji u brodskoj hijerarhiji. Primjerice, plaća drugog časnika palube, europskog člana posade broda za prijevoz kontejnera, tako iznosi oko 18 tisuća kuna, dok filipinski pomorac istog statusa prima oko 14 tisuća kuna. Da je situacija na tržištu radne snage nepovoljna za Europljane najbolje govori nedavni primjer vlasnika norveškoga Gearbulka, koji će na svoje brodove ukrcati Filipince i Kineze, a zbog čega će tijekom idućih desetak mjeseci posao izgubiti i 190 hrvatskih pomoraca.
Kriza zahvatila sve brodare
Šibenski kapetan Ivica Slavica, zapovjednik broda na jednoj japanskoj kompaniji, kaže da Filipinci čine 20 od ukupno 26 članova njegove posade. I prvi časnik broda je Filipinac, koji, kaže Slavica, znanjem i vještinama prednjači u radu.
"Kriza je zahvatila praktički sve svjetske brodare, pa neki režu troškove prodajom neprofitabilnih brodova, a neki su se odlučili za smanjenje plaća pomorcima. Uzrok svemu je kobna kombinacija visokih cijena goriva i niskih vozarina", kaže Slavica u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Dobra vijest na tržištu rada mogla bi se dogoditi u off-shore sektoru na Sjevernome moru, gdje bi, procjenjuje se, Hrvati dugoročno mogli računati na 1.500 radnih mjesta. Naši radnici vrlo su cijenjeni na platformama i brodovima koji ih opslužuju, a poduzetnici u off-shoreu skloni su dodatnim zapošljavanjima tijekom idućih godina.
Europskim kompanijama trenutačno nedostaje oko 20 tisuća školovanih pomorskih časnika, a najveći manjak je u skandinavskim državama. Brodari taj manjak nadoknađuju angažiranjem pomoraca s Dalekog istoka, čije su plaće znatno niže od onih koje dobivaju pomorci iz europskih zemalja.